Temeljna ljudska prava i institucije koje bi ih trebale štititi pod velikim su pritiskom diljem Europske unije koja se nosi s velikim priljevom migranata i izbjeglica, istaknuo je čelnik Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA).
Razmjeri priljeva migranata, s oko 1,5 milijuna ljudi koji su ušli u Europsku uniju u protekle dvije godine, osnažili su potporu protuimigrantskim, krajnje desnim strankama u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj i drugdje, te su povećali broj zločina iz mržnje.
“U ovom dijelu svijeta, na globalnom sjeveru, ovo je najozbiljnija situacija (za ljudska prava) koju sam vidio u svojoj profesionalnoj karijeri”, istaknuo je 57-godišnji Michael O’Flaherty koji u toj sferi radi već više od dva desetljeća.
“Ne samo zbog obrazaca kršenja prava nego i zbog razmjera prijetnje pod kojom su se našle same strukture za zaštitu tih prava”, dodao je.
O’Flaherty je naglasio da se referira na spremnost nekih europskih čelnika da “ocrne ulogu prava i da osporavaju institucije koje ih osiguravaju, poput sudova”.
Taj Irac nije naveo o kojim državama se radi, no Europska komisija i skupine za zaštitu ljudskih prava ranije su optužile Poljsku i Mađarsku za potkopavanje neovisnosti pravosuđa i medija.
Vlade diljem EU-a su postrožile granične kontrole i zakone o azilu, čime je migrantima i tražiteljima azila postalo puno teže ući i ostati na europskom teritoriju.
“Prava su o nama”
Ta je agencija EU-a, čije je sjedište u Beču, u utorak proslavila deset godina postojanja, u vrijeme dok je Austrija podržala nacrt zakona kojem vlastima dopušta da prestane pružati smještaj i hranu odbijenim tražiteljima azila koji ne žele napustiti državu.
Europske vlasti i mediji imaju “veliki posao” objasniti javnosti da su migranti ovdje zbog dobrog razloga, te pokazati zašto oni zaslužuju pomoć, tvrdi O’Flaherty.
“Javnost sve češće ljudska prava shvaća kao nešto što je o drugima, i to o drugima koji im se često ne sviđaju”, ističe.
“Moramo bolje iskomunicirati da su ljudska prava o nama, našim obiteljima, našoj djeci, našim roditeljima. Ona su za sve nas”, smatra Irac, te dodaje kako vlasti moraju učiniti puno više u borbi protiv govora mržnje.
“Vidjeli smo toliko govora i zločina iz mržnje s kojima se nitko nije suočio. Zakoni vrijede online koliko i offline”, zaključio je.