U posljednje se vrijeme puno govori o slaboj razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. U fokusu su Slavonija i Baranja čijih je svih pet županija među najslabije razvijenima.

Istovremeno, Lika kao izrazito ruralan kraj, kao da se više i ne spominje, čak ni u kontekstu slabe razvijenosti. No, od Like, kojoj je i “Bog rekao laku noć” ne odustaju tako lako u Cenzuri Plus, udruzi za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda. U ovoj udruzi itekako brinu o svom zaleđu pa su tako u rujnu, uz podršku LAG-a Lika, Općine Lovinac i Turističke agencije Hana tours iz Gospića organizirali dvodnevno studijsko putovanje za predstavnike medija čemu se odazvalo tek njih devet. Na početku ih se prijavilo 15, no zbog spriječenosti su odustali u zadnji čas.

Bogat program u dva dana

I potpisnica ovoga članka, na svoju veliku žalost, nije bila u mogućnosti posjetiti sve ono što je programom obuhvaćeno – posjet sirani Runolist, Okrugli stol o socijalnim uslugama na području Like, te predstavljanje potencijala održivog razvoja Like, posjet selu Kuterevo i upoznavanje s lokalnim stanovništvom i njihovim načinom života te obilazak domaćinstava kao i obilazak utočišta za mlade medvjede. Taj su prvi dan predstavnici medija imali prilike ručati na OPG Bukovac u autohtonom ambijentu s domaćom ličkom kuhinjom obitelji Tome Bukovca te kasnije uživati u atrakcijama u pustolovno-izletničkom centru Rizvan City. Sutradan ih je dočekao tradicionalni lički doručak nakon čega su posjetili Memorijalni centar Nikola Tesla, obišli Pećinski park Grabovača i razgledali špilju Samograd uz pratnju vodiča. Obišli su i farmu konja u Ribniku što je bilo posebno zadovoljstvo. Neizostavno je bilo splavarenje rijekom Likom kao i kušanje ličke rakije na imanju OPG Vlainić. U Lovincu su u večernjim satima obišli važne lokalitete

Presudna medijska promocija

No, nas ovdje neće spriječiti da odigramo svoju medijsku ulogu kako bismo uz puko nabrajanje aktivnosti u ta dva dana, promovirali potencijal Like i osvjestili čitatelje o njezinim problemima jer je upravo, kako kažu u Cenzuri plus, medijska promocija presudna. I to ne samo u promoviranju potencijala nego i u upoznavanju s ljepotama Like, ali i svim poteškoćama o kojima se taj “zaboravljeni” dio naše zemlje susreće.

– Mediji, novinari, urednici medija bilo lokalnih ili regionalnih, posebno javnih servisa, a da vlasnike ovom prilikom ne spominjemo, po načinu obrade i prezentacije tema nedovoljno poznaju ovaj kraj pa samim time ne smatraju potrebnim značajnije promišljati o Lici, stanovništvu, potencijalima, problemima. Zbog toga nerado dolazimo do zaključka da novinari i urednici medija ne smatraju potrebnim educirati, informirati i promovirati, što bi bila njihova bazična uloga – komentira Blagica Kujundžić iz Cenzure Plus podsjetivši kako je Lika prema broju i raznovrsnosti zaštićenih prirodnih objekata i lokaliteta vodeće mjesto u Hrvatskoj.

Ljepote i potencijali

– Lika obuhvaća tri nacionalna parka (Plitvička jezera, Paklenica i Sjeverni Velebit), jedan park prirode (Velebit) te Velebit kao rezervat biosfere u sklopu UNESCO-va programa. Tu je i Grabovača kao jedini pećinski park u Hrvatskoj, Cerovačke špilje kao najveći spiljski kompleks u Hrvatskoj koje su proglašene geološkim spomenikom prirode i još mnogo toga. O Lici je suvišno pisati, ljepote i potencijale Like treba vidjeti i upoznati – poručuje Blagica.

Ekonomija Like

Lika je izrazito ruralno i rijetko naseljeno područje, ratom pogođeno, bez industrije i tamo je gotovo sva poljoprivredna proizvodnja zasnovana na izrazito ekološkim temeljima, na malim obiteljskim i poljoprivednim gospodarstvima.

– Ekonomija Like počiva upravo na tim malim obiteljskim gospodarstvima i obrtima koji redistribuiraju profit, usvajaju principe demokratskog upravljanja i odlučivanja, odgovorno se odnose prema okolišu, svojim radnicima i potrebama lokalne zajednice, a do sada se sami nisu prepoznali ili percipirali kao dio društvene ekonomije, kao i na solidarnoj ekonomiji, odnosno paralelnim oblicima socijalne skrbi, onim institucionalnim, a zbog velikog broja potrebitog stanovništva, socijalno isključenog, ekonomski ugroženog i u starijoj životnoj dobi – kaže Kujundžić, a njezina kolegica, Željana Buntić- Pejaković ističe kako U Lici velik broj obitelji živi od socijalnih davanja.

– To nije ništa drugo nego uspostava socijalnog mira, a ne razvojne politike. Upravo su mali, održivi projekti prilika za ličko stanovništvo. Za sada se mnogi ne usuđuju pokrenuti svoj posao jer se boje kako će izgubiti socijalana davanja, a s druge strane neće uspjeti s poslom. Zato je potrebno omogućiti da oni koji se odluče na autohtonu proizvodnju imaju i tržište na kojemu će ih moći plasirati.

More je tek 30 kilometara ispod Velebita i Lika bi mogla osigurati kompletnu, domaću prehranu za potrebe razvoja turizma, no ne postoji povezanost i suradnja. Potrebno je osvještavanje ugostitelja jer proizvođači iz Like, bez obzira na svoje iskustvo u proizvodnji i mogućnosti izrade, te proizvode nemaju gdje plasirati. Potreban je sustavniji pristup ekonomskom razvoju Like, naravno, u suradnji s lokalnom samoupravom – naglašava Željana.

Cenzura Plus je od 2009. godine provela već 5 velikih EU projekata u Lici, usmjerenih socijalnom uključivanju stanovništva teško pogođenog siromaštvom, niskim obrazovanjem, dugotrajnom nezaposljenošću, starenjem i depopulizacijom, te raznim oblicima diskriminacije, uključujući i onu po rodnoj i nacionalnoj osnovi, kroz različite oblike podizanja kapaciteta za društveno poduzetništvo i različite oblike socijalne ekonomije.

Jedinstvena turistička ponuda

– Kroz svoje smo projekte osnaživali žene pomoću prekvalifikacija, učenja novih vještina kako bi bile suverenije na tržištu rada ili kako bi se uključile u opcije poput Ličke ženske zadruge. Otvorili smo i velik broj radnih mjesta za geronto domaćice koje pružaju pomoć starijim osobama kojih je u Lici mnogo. U planu nam je i dalje raditi na otvaranju prostora da se žene koje su stekle nova znanja i vještine mogu zaposliti. Naš cilj je i turistička rehabilitacija Like.

U suradnji s lokalnom samoupravom želimo otvoriti nove prilike kroz organizaciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao uslužnih djelatnosti u sklopu turističke ponude. Dugoročan plan je ponuditi jedinstvenu turističku ponudu Like baziranu na održivom razvitku i očuvanju okoliša.

Kao što je Blagica rekla, u Lici se nalazi 60 posto nacionalnih parkova Hrvatske što je velik turistički potencijal kojega, s druge strane, ne trebaju pratiti megalomanski projekti – pojašnjava Buntić – Pejaković koja sa žaljenjem u glasu ističe kako je Lika već 25 godina potpuno zanemarena.

Loše upravljanje EU fondovima

– U Liku se ni malo ne ulaže. Jako je pogođena ratom, bez temeljne infrastrukture. Mnogi stanovnici nemaju struju, vodu, osnove za normalan život jer se država nije potrudila osigurati im bazičnu infrastrukturu. Pojedinim stanovnicima je liječnik 40 kilomatara daleko. Zato i dalje planiramo raditi na razvoju Like i osvještavanju problema s kojima se susreće. No, u tome nas koči loše upravljanje EU fondovima. Natječaji kasne, sredstva se ne isplaćuju i jednostavno ne možemo puno toga planirati. Mnoge su udruge baš zbog ovoga otišle u stečaj. No, mi Liku nećemo ostaviti, na nju ne možeš ostati ravnodušan – zaključila je.

Maja Celing Celić