Aktivisti Centra za mirovne studije i GONG-a jutros su ispred Hrvatskog sabora zastupnicima dijelili letke te tražili da potpisom na ta, kako su ih nazvali, ‘osobna jamstva’, jamče svojom dvogodišnjom plaćom da razumiju sve ekonomske i društvene implikacije paketa poreznih zakona te da se neće produbiti dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj.

“Svojim potpisom potvrdit će da su u potpunosti svjesni ekonomskih i društvenih učinaka porezne reforme te da su sigurni kako će ona imati pozitivne ekonomske učinke na najveći broj građana čija su primanja daleko manja od zastupničkih”, poručili su iz GONG-a.

U priopćenju udruge navode:

Tražimo da zastupnici preuzmu osobnu odgovornost za donošenje bitnih dugoročnih političkih odluka, poput smanjenja broja poreznih stopa koje će smanjiti progresivnost poreznog sustava i produbiti dohodovne nejednakosti u RH. Savez samostalnih sindikata Hrvatske već je zorno prikazao da ukidanje stope od 12% i uvođenje jedinstvene stope od 24% na vrlo široki raspon plaća (od nižih, preko prosječnih do iznadprosječnih) kao posljedicu ima nikakvo ili minorno povećanje plaća za najveći broj radnika – onih koji primaju plaće manje od 6000 kuna neto).

Podsjećamo zastupnike Mosta da su oni svojim glasačima obećali veću progresivnost poreza na dohodak: Njihov Gospodarski proglas predviđa uvođenje 4 stope poreza na dohodak i to: do 3000 neto – 10 %, od 3000 – 13 000 – 20 %, 13 000 – 100 000 – 35%, a preko 100 000 – 50 %. Da su se držali svog izbornog obećanja, čak i uz zadržavanje osobnog odbitka na 2600,00 kuna, plaća radnika koji sada ima neto od 5000,00 kuna bi umjesto za 34, porasla za 165 kuna.

GONG upozorava da je nisko povjerenje zainteresirane javnosti u učinke porezne reforme dijelom rezultat i samog procesa donošenja zakonskih izmjena. Iz same procedure evidentno je da je jedan od ciljeva Vlade HDZ-a i MOST-a bio građanima nametnuti paket poreznih zakona u nerealno kratkom roku, a bez prilike da se o njemu očituju. Naime, u procesu donošenja porezne reforme Vlada je prekršila dva zakona – Zakon o pravu na pristup informacijama i Zakon o procjeni učinaka propisa. Nisu provedeni ni savjetovanje sa zainteresiranom javnošću ni procjena učinaka propisa, a sporadične prethodne procjene bile su fokusirane samo na beneficije velikim poduzetnicima. Štoviše, ovime se dovodi u pitanje odredba Ustava prema kojoj se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.

Padu povjerenja građana doprinosi i netransparentan utjecaj korporativnog sektora: sindikati su isključeni iz procesa, dok su djelatnici konzultantskih firmi (čiji su klijenti veliki konzorciji) kao članovi radne skupine aktivno sudjelovali u oblikovanju porezne reforme. Dodatni problem predstavlja i činjenica da banke samostalno odlučuju što su nenaplativa potraživanja za čiji će otpis dobiti poreznu olakšicu, a sam ministar Marić, kao bivši direktor u Agrokoru, u svojim javnim reakcijama neuvjerljivo upravlja svojim percipiranim sukobom interesa. Upravo zbog izostanka procjene učinaka i javnog savjetovanja, od zastupnika očekujemo potpisivanje navedenog jamstva kako bi preuzeli političku odgovornost za krajnje učinke porezne reforme.