Danas je Svjetski dan Roma. U najvećem broju država u kojima Romi žive svakog 8. travnja, od 1990. godine, obilježava je Svjetski dan Roma. Prilika je to da se romski narod koji, kao priznata ili nepriznata nacionalna manjina živi u brojnim državama, na ovaj dan dobije malo pažnje i medijskog prostora, stoga je Romsko nacionalno vijeće pokrenulo Kampanju PROMIJENI. protiv govora mržnje usmjerenog protiv Roma na internetu koja je u posljednje vrijeme dobio široke razmjere.

Prije 48 godina, od 8. do 12. travnja 1971. godine, održan je u Londonu prvi Svjetski kongres Roma. Na tom Kongresu su romski predstavnici donijeli odluke o nekim od ključnih elemenata identiteta Roma. Kongres je donio odluke o nacionalnom imenu Rom odnosno Romkinja kao i o zastavi i himni romskog naroda.

Zastava Romskog naroda (O styago le romenego) se sastoji od plave i zelene boje sa crvenim kotačem u sredini. Plava boja na zastavi predstavlja boju neba i vječne duhovne vrijednosti, a boja zelene trave predstavlja zemaljske vrijednosti. Kotač crvene boje koji se nalazi na sredini zastave se sastoji od 16 žbica i predstavlja stalno kretanje, ali i napredak.

Sudionici Kongresa odlučili su da će pjesma Đelem Đelem, koja se zasniva na tradicionalnoj romskoj melodiji kojoj je naknadno pridodan tekst biti himna romskog naroda. U prijevodu Đelem, đelem znači ‘idem, idem’, a tekst himne je napisao Žarko Jovanović, a poznati romski muzičar Šaban Bajramović je preuredio raniju kompoziciju. Tekst himne napisan je u znak sjećanja na holokaust odnosno porajmos koji je nad romskim narodom izvršen u Drugom svjetskom ratu i čiji razmjeri su bili iznimno strašni i po obimu i po načinu na području Hrvatske.

Odluka da se 8. travanj obilježava kao Svjetski dan Roma donesena je na četvrtom Svjetskom kongresu Roma, održanom u Poljskoj 1990. godine.

Prema dostupnim informacijama, koji se u značajnoj mjeri oslanjaju na procjene, u Europi živi oko 10 milijuna Roma. Od tog broja 6 milijuna živi u državama Europske unije, u kojoj najveću romsku populaciju ima Rumunjska. Izvan EU najveću populaciju Roma ima Turska, za koju se procjenjuje da u europskom i azijskom dijelu Turske živi 5 milijuna Roma.

Prema rezultatima posljednjeg Popisa stanovništva provedenog 2011. godine na području Republike Hrvatske živi 16.975 Roma, što čini oko 0,4 % ukupnog stanovništva Hrvatske. Međimurje je područja u kojem Romi žive u najvećem broju.

Romsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj prvenstveno karakterizira činjenica da najveći broj Roma govori bajaški, a ne romani čib, a dio ne govori ni jedan od ova dva jezika već komunicira na hrvatskom odnosno na nekom od jezika zemalja iz kojih su preselili u Hrvatsku. Također, u vjerskom smislu romska manjina u Hrvatskoj pripada u značajnom broju trima vjerskim zajednicama: katoličkoj, pravoslavnoj i islamskoj.

Položaj romskog naroda kako u Hrvatskoj tako i u Europi, ali i drugim dijelovima svijeta je često osjetno nepovoljniji od drugog stanovništva s kojim Romi žive i karakterizira ga isključenost. Posljedica je to brojnih razloga i uzroka i na neke od njih sami Romi mogu aktivno djelovati, a promjena drugih dominantno ovisi o građanima država u kojima Romi kao nacionalna manjina žive.

Ovaj značajni romski praznik na romskom jeziku – romani čib čestita se slijedećim riječima: “BAXTALO MAŠKARTHEMUTO DIVE E ROMENGO!”

Na jeziku koji koriste najveći dio romske zajednice u Hrvatskoj – Romi Bajaši Svjetski dan Roma čestita se slijedećim riječima: ”CESTITJESK ZUVA ALU ROMILOR!”.