Diljem Rumunjske prosvjeduje se protiv vladinih planova da promijeni zakon o korupciji. Samo u Bukureštu je prosvjedovalo 50.000 ljudi. Što su postigli DW je pitao rumunjskog novinara Cristiana Stefanescua.

Autor Dana Alexandra Scherle

DW: Što hoće demonstranti u Rumunjskoj?

Cristian Stefanescu: Gotovo tri desetljeća su vladajući političari krali koliko god su mogli – često uz podršku mreže predstavnika ili nasljednika bivše Komunističke partije i tajne službe Ceausescuove diktature. Oni su podvrgli pravosuđe svojoj kontroli i u prvoj liniji vladali da bi sakrili vlastitu korupciju. Tek pod međunarodnim pritiskom pravosuđe je pokrenulo istrage o mnogim slučajevima u kojima se sumnjalo na korupciju.

Na parlamentarnim izborima krajem 2016. socijaldemokrati (PSD) su došli na vlast koju kontroliraju osobe koje su osuđene zbog korupcije ili su bile osumnjičene za korupciju. Sa svojim koalicijskim partnerom, liberalnom strankom ALDE, u parlamentu imaju većinu s kojom mogu mijenjati zakone. Izgleda nezamislivo da u 21. stoljeću u Europi može doći do nečeg takvog. Ali, s tom većinom oni žele donijeti zakon o amnestiji koji bi „oprao” korumpirane političare i dozvolio im da zadrže sve do čega su došli ilegalnim poslovima. Strah da bi mogli platiti za svoja nedjela toliko je velik da ne samo što stavljaju na kocku sudbinu vlastite stranke, već i čitave zemlje.

S obzirom da oporbi ne uspijeva tome se suprotstaviti, ljudi su izgubili strpljenje i izašli su na ulice. Oni hoće pokazati političarima da zakoni nisu tu da bi koristili onima koji kradu javni novac, već da je vlada administrativni instrument u službi svih ljudi koji doprinose proračunu jedne države.

Kako ste doživjeli ozračje na prosvjedima? Što povezuje demonstrante?

U prosvjedima u protekla tri tjedna sudjelovale su vrlo različite grupe. Neki – u koje pripadam i ja – smatraju da treba poštovati rezultat izbora i da bi aktualna vlada trebala činiti upravo to što je obećala svojim biračima – bez kažnjavanja birača druge strane, koji su isto tako porezni obveznici.

Drugi, međutim, traže ostavku premijera (političar PSD-a Sorin Grindeanu, op. ur.) i nekih ministara. Sve demonstrante povezuju gnjev i očaj zbog korupcije u zemlji. Ljudi čine greške – to važi i za političare. Ali, kada je netko na vlasti da bi oprao one korumpirane, dok petina građana traži posao u inozemstvu, a javne bolnice su u jadnom stanju, ne preostaje ništa drugo nego da se tvrdi da demonstrantima manipuliraju misteriozne sile iz inozemstva. Tako nekako je počeo i kraj diktatora Nicolaea Ceaușescua.

Što su demonstranti postigli?

Do sada su postigli barem da se planirane izmjene zakona odgode. Još više, prinudili su Ministarstvo pravosuđa da organizira neku vrstu javne rasprave. To je doduše čisto konzultativno. Ministarstvo, dakle, može ignorirati svaku preporuku predstavnika civilnog društva ili pravničkih organizacija koji sudjeluju u raspravi. Ulica sada ima ulogu oporbe.

Predsjednik Klaus Iohannis je sudjelovao u uličnim prosvjedima 22. siječnja u Bukureštu. Na to je šef Socijaldemokrata Liviu Dragnea rekao da je u pitanju „pokušaj puča”. Kako Vi to ocjenjujete?

Predsjednik nema što tražiti na ulici među demonstrantima. Njihov prosvjed je usmjeren protiv slabljenja zakona o korupciji, a ne radi se o sukobu između političara.

Predsjednik je morao znati da je njegov nastup usred demonstranata voda na mlin onih koji demonstrante u Rumunjskoj predstavljaju kao masu kojom se manipulira. Koliko god to izgledalo apsurdno: već godinama određene TV-postaje tvrde da demonstranti dobivaju novac. Govori se čak o konkretnim svotama za odrasle demonstrante, djecu, i pse! I mnogi ljudi u to vjeruju.

Te televizijske postaje pripadaju jednom već osuđenom medijskom mogulu i biznismenu koji je nestao za vrijeme istrage. U mojim očima nema razlike između takvih tvrdnji i optužbi Liviua Dragnee – koje se, uostalom, ponavljaju na istim tim TV-postajama.

Možda je predsjednik Iohannis svojom gestom dobio političke bodove, ali za borbu protiv korupcije – to je bila greška.

Kako procjenjujete prijedlog predsjednika Iohannisa da se o spornim zakonima organizira referendum?

Što će se dogoditi ako – baš kao i u mnogim drugim zemljama Europe – ljudi ne izađu na referendum? Zbog umora ili zasićenosti politikom. Hoće li tada mnogi reći da ljude ne zanima borba protiv korupcije? Takva mišljenja su se već čula: sam Liviu Dragnea je nakon posljednjih lokalnih izbora rekao da građane ne zanimaju kaznene istrage protiv gradonačelnikâ. Dokaz je očigledan: oko četvrtine gradonačelnika u Rumunjskoj ima problema s pravosuđem – a neki su izabrani dok su još bili u zatvoru. Na političkoj sceni kojom dominiraju laži i manipulacije bit će teško poslati poruku protiv korupcije.

Rumunjski novinar Cristian Stefanescu radi za radio-postaju DigiFM u Bukureštu.

Preuzeto sa portala: DW