– U povodu dana ljudskih prava, nevladina organizacija Documenta u ponedjeljak je pozvala institucije da okrenu stranicu i stvarajući ozračje za kritičku ocjenu prošlosti ispune svoje obaveze prema građanima i oštećenim državljanima susjednih zemalja, kao i izbjeglicama koji traže sklonište.

U povodu 10. prosinca, Documenta je u priopćenju pod nazivom “Okrenimo stranicu” zatražila priznanje patnje svih žrtava, intenziviranje rješavanja sudbine nestalih i procesuiranje svih ratnih zločina, upozorivši da obitelji ubijenih i nestalih, kao i svi oštećeni civili, predugo čekaju na zakonsko reguliranje svojih prava.

“U Hrvatskoj najranjiviji ostaju bez podrške zbog sustava besplatne pravne pomoći koji se urušava i bez nade da će njihove probleme pravovremeno predstaviti mediji, makar oni neprofitni za koje vlada ne želi raspisati natječaj, dok nacionalne manjine uzalud ukazuju na porast netrpeljivosti”, navodi Documenta.

Zabrinjava šutnja institucija, posebice policije, državnog odvjetništva te izvršne i zakonodavne vlasti i izostanak postupanja slijedom izvještaja pučke pravobraniteljice pod naslovom “Relativizacija zločina NDH narušava temeljne vrijednosti Ustava”, a izostanak reakcija, upozorava Documenta, otvara prostor mržnji.

“Izbjegavanje Predsjednice, Vlade i Sabora da nedvosmisleno osude ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ dodatno otvara taj prostor i nastavlja nas sramotiti, kako u susjedstvu, tako i u svijetu”, navodi Documenta.

Napominju da su u većem dijelu Hrvatske mladi uskraćeni za reformu obrazovanja i nastavu povijesti utemeljenu na činjenicama te poručuju da dobra praksa gradova i županija koje su samostalno, unatoč inertnosti središnjih vlasti, pokrenule program građanskog obrazovanja i odgoja ne može nadomjestiti sustavna ulaganja u budućnost.

“Istovremeno, dok se topi nada u kvalitetnu edukaciju za nove generacije, u Zagrebu se, bez potrebne kritičke valorizacije, otkriva još jedan spomenik predsjedniku Franji Tuđmanu, koji je po svojoj poziciji, izjavama, postupcima i nečinjenju među najodgovornijima za teška kršenja ljudskih prava devedesetih, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, a koje posljedice osjećamo i danas”.

“Pozivamo institucije da okrenu stranicu i stvarajući ozračje za kritičku ocjenu prošlosti ispune svoje obaveze prema građankama i građanima Hrvatske te oštećenim državljanima susjednih zemalja, kao i izbjeglicama koji traže sklonište. Neka nađu inspiraciju u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima usvojenoj na današnji dan prije sedamdeset godina”, poručuje Documenta u priopćenju.