Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta u petak je, uoči sutrašnje komemoracije na Bleiburškom polju za ubijene na Križnom putu, uputio apel hrvatskoj javnosti za pamćenje svih žrtava u II. svjetskom ratu, ističući nedavne tri jasenovačke komemoracije kao očit primjer dubokih podjela i nepovjerenja u hrvatskom društvu.

Vezano za komemoraciju na Bleiburgu, iz Documente podsjećaju kako su 1945. tamo partizani zarobili pripadnike domobrana, ustaša, četnika, bjelogardijaca i drugih kolaboracionističkih snaga nacističkog i fašističkog režima te članove njihovih obitelji. “Ne smijemo zaboraviti osvetničke likvidacije koje su potom uslijedile u Teznom i na drugim mjestima stradanja u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i nedopustivo postupanje s preživjelim sudionicima marševa smrti”, poručuju u priopćenju.

U apelu pozivaju sve sudionike javnoga govora da pokažu jasan odmak od svakovrsnog povijesnog revizionizma, kao i osudu svih koji se njima služe u ma koju svrhu.

“U Hrvatskoj i danas osjećamo posljedice zločina počinjenih u tijeku Drugog svjetskog rata, neposredno nakon njegovog završetka te brojnih nepravednih poslijeratnih političkih procesa, posebno sada u vrijeme širenja govora mržnje i demokratske regresije. No, možda je baš sadašnja duboka društvena polarizacija prilika za promjenu odnosa prema političkoj povijesti i pokazivanje pijeteta spram svih žrtava, kao pretpostavke na kojoj treba djelovati zajednica sjećanja”, ističu u Documenti.

Smatraju kako za nijansirani stav prema prošlosti treba graditi kulturu pamćenja, kako bismo se sramili zločina počinjenih u ratu iporaću, bez odbacivanja pozitivnog nasljeđa narodnooslobodilačke borbe i socijalističke modernizacije. Promašenima, pak, drže pokušaje da se demokratska politička tradicija u Hrvatskoj svede samo na posljednjih četvrt stoljeća, bez vrjednovanja slobodarskih tradicija od seljačkih buna preko antifašizma do zalaganja za pluralističku demokraciju.

U Documenti nedopustivim ocjenjuju da su posve zanemarena ulaganja u sveobuhvatna istraživanja, obrazovanje za suočavanje s prošlošću, kao i priznavanje patnje svih stradalih. Za razliku od mnogih drugih zemalja koje imaju desetke specijaliziranih muzeja posvećenih žrtvama holokausta, antifašističkom otporu i sudbini političkih zatvorenika, upozoravaju, hrvatski se oskudni programi odnose na pripremu postava muzeja u Spomen području Jasenovac od strane Ministarstava kulture, kao i istraživanje grobišta iz rata i poraća od strane Ministarstva branitelja u prošlom mandatu.

“Desetljećima prešućivani zločini o kojima se vrlo malo pisalo do kraja osamdesetih godina, ni do danas nisu dobro istraženi. Svjedoci smo gotovo svakodnevne političke manipulacije, neodgovornog smanjenja ili preuveličavanja broja žrtava i njihove zloupotrebe u dnevno-političke svrhe. Kao što svim žrtvama dugujemo pijetet, tako novim generacijama dugujemo obrazovne programe temeljene na činjenicama i ustavnim vrijednostima, kako bi im pomogli da prepoznaju ideje i pokrete koji zatiru ljudska prava i slobode i kojima su ljudi samo sredstvo, te kako bi ih naučili da im se suprotstave prije nego se takve ideje pretvore u zločine”, ističu u Documenti.

Stoga Vladu pozivaju da izdvoji dodatna proračunska sredstava za istraživanja, a sve nadležne institucije na razvoj programa kulture pamćenja utemeljene na načelima uključivosti, nenasilja i dijaloga, kao i kvalitetnije korištenje europskih programa posvećenih sjećanju na sve žrtve.