Bridž nije kartaška igra, već sport koji po broju mogućih kmbinacija nadmašuje i šah. Upravo zato je jako koristan za mentalno zdravlje pogotovo starijih osoba – navodi Silvija Novak u tekstu o zagrebačkom bridž klubu i poznatim igračima objavljenom na stranici mojevrijeme.hr.

“Oprostite, je li ovdje bridž klub?” upitala me gospođa koju smo zatekli u utorak navečer u dvorištu zgrade u Ilici 48. “Mislim da je, evo i ja tražim. A vi ste došli na tečaj?” pitala sam ju. “Da. Prijateljica me nagovorila. Kaže da je jako zabavno, a i korisno. Znate, u našim godinama treba malo provježbati moždane vijuge”, odgovorila je.

Gospođa Iris Bondora Dvornik inače je slikarica i ovo joj je prvi doticaj s bridžem. Dosad, kaže, nije igrala, no spremna je okušati se, iako je čula da je igra dosta komplicirana. Upravo zato je potreban tečaj da bi se proigralo, a jedan takav, namijenjen prije svega umirovljenicima, organizira Zagrebački bridž savez.

Bridž je, kako kaže Wikipedija, kartaška igra koju s 52 karte igraju četiri igrača, po dva suprotstavljena para. Djelitelj dijeli karte po jednu u smjeru kretanja kazaljke na satu dok ne podijeli sve karte. Igra je podijeljena u dva dijela: licitacija (izbor boje i broja osvojenih štihova) i odigravanje (realizacija dogovorenog kontakta). Odnos izlicitiranog i napravljenog kontakta je osnova za izračun rezultata i dobivanje nagradnih poena.

No ovo je tek šturi opis igre koja je mnogo više od toga i koja ima daleko više kombinacija i od šaha, pa je upravo zbog toga sjajna kao trening za mozak.

Dok se ekipa okupljala, porazgovarala sam s Tomislavom Šašekom, tajnikom Saveza te ujedno i predavačem na tečaju.

“Evo večeras nam je prvi sat. To su totalni početnici koje prva dva i pol mjesec učimo samo kako da raspoznaju karte i da svladaju tehniku igranja. To je takozvani mini bridž, što je osnova. Tek nakon toga se polagano ide na bridž za što treba još pet do šest mjeseci aktivnog učenja”, kaže Tomislav. “Kroz to vrijeme je najbitnije da stvorimo ljudima naviku da ne sjede doma, nego da izađu van, da se socijaliziraju i vide kako je život lijep.”

Bridž je sport
Nazovete li bridž kartaškom igrom, pogriješit ćete. Naime, bridž je sport. A ono što ga razlikuje od ostalih igara s kartama je kombinatorika.

“To nema niti jedna druga igra. Bridž ima duplo više kombinacija od šaha, a razlika je i u tome što u šahu jednu partiju igrate, recimo, sat ili dva, dok u bridžu svakih sedam minuta imate novo dijeljenje i novi problem. A s druge strane, šansa da ćete u novom dijeljenju dobiti opet iste karte, gotovo da ne postoji. Zbog toga još uvijek nema kompjutera koji može pobijediti čovjek u bridžu. Kompjuter koji može čovjeka pobijediti u šahu je izmišljen, ali za bridž nije”, kaže Šašek koji igra već 22 godine.

“Doveo me moj tata Zlatko Šašek koji je napisao i prvu početnicu za bridž po kojoj se dosad učilo. No bridž se mijenja. Naime, kako se igra u paru, vi sa svojim partnerom legalno izmjenjujete informacije i odlučujete što možete igrati, a što ne. Svatko od nas izmisli nekakav svoj sistem kako licitirati i tako krenete”, kaže.

U Zagrebačkom bridž savezu ima jako puno starijih članova, posebno onih starijih od 70, pa i 75 godna, kaže Šašek.

“Sad, doduše, malo rjeđe dolaze zbog COVID-a, ali ima ih jako puno. Mnogo igraju i online. Postoji jedan portal na kojem u svakom trenutku imate po 15 ili 20 tisuća ljudi koji istovremeno igraju bridž. Kao što postoje turniri u stvarnom prostoru, tako postoje i online turniri”, kaže Šašek i dodaje kakao je ta igra izuzetno korisna za održavanje mentalne kondicije.

“Uvijek se sjetim pokojnog doktora Pasinga iz Zajčeve bolnice koji je mene liječio kad sam bio mali. On je, siroti, imao moždani udar, onda je obolio od Parkinsonove bolesti i jako je teško hodao. No on je redovito ponedjeljkom i četvrtkom dolazio na bridž i igrao. Bridžisti imaju naviku da dođu, druže se i to je jako korisno. Imamo tečaj baš za osobe starije životne dobi pa ima gospođa koje dođu poslije joge ili nakon placa i igraju. Usput si malo popričaju, popiju si kavu. To su sjajna druženja nakon kojih svi odu kući sretni. Sada ćemo pokušati aplicirati i na Europski socijalni fond kako bismo pomoću njih organizirali dodatne tečajeve baš za starije. Vi ne biste vjerovali koliko to starijim osobama znači. Ja znam puno ljudi koji su se, da tako kažem, probudili kad su počeli igrati bridž”, kaže Šašek.

“No, o bridžu biste trebali porazgovarati s Dragom Diklićem”, predlaže mi Tomislav Šašek. “Dragom Diklićem pjevačem?, pitam. “Da. On je sve donedavno bio naš dugogodišnji predsjednik i vrsni je bridžist. On kaže da je njemu bridž dodao nekoliko godina života. Nazovite ga.”

Legendarni glazbenik i bridžist
Gospodin Drago Diklić, prava legenda hrvatske glazbe, ali i bridža na ovim prostorima, rado je pristao na razgovor pa smo se sutradan našli u jednom kafiću u zagrebačkoj četvrti Trnje koju je i opjevao u jednoj svojoj pjesmi.

“Na Trnju živite? Vi ste ‘postali i ostali Trnjan’?” pitam ga. “Da. Tako sam napisao u jednoj svojoj pjesmi, a tako i je”, kaže Diklić.

“U bridžu sam već 20 godina, no žao mi je što nisam počeo i ranije. Vi možete već za par mjeseci početi igrati, no da bi čovjek postao baš pravi igrač, treba i puno igranja i puno čitanja. To vam je kao i u šahu, ali i općenito u svemu u životu. Ako hoćete biti savršeni, morate čim više učiti i raditi. Takav je i bridž i zato preporučujem svima da čim prije krenu. Možda možete postati i svjetski prvaci kao što naše dvije bridžistice i jesu postale. Inače, Hrvatska općenito na tim velikim natjecanjima ne stoji Bog zna kako, ali njih dvije su prije par godina u ženskoj kategoriji postigle veliki uspjeh. Najbolji igrači su Amerikanci, ali ima i Talijana i Poljaka. U Indiji ima jedan mali od 11 godina koji je sjajan igrač”, kaže Diklić.

Cjelokupan tekst pročitajte na portalu mojevrijeme.hr

…………………………

Prilog je objavljen je u sklopu projekta “’Novo vrijeme – Povećanje kvalitete medijskog izvještavanja o osobama treće životne dobi s ciljem povećanja vidljivosti” koji je ugovoren za sufinanciranje iz Europskog socijalnog fonda na pozivu Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija, faza I. Nositelj projekta je Udruga za razvoj internetskih sadržaja Hoću stranicu.