Već više od deset godina koncept sudioničkog upravljanja u kulturi primijenjuje se u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Puli. Tamo se razvijaju društveno-kulturni centri (Pogon, Hrvatski dom, Kreativno edukativni centar Murai, Dom mladih, Filodrammatica, Lazareti, Društveni centar Rojc) kao novi oblici kulturnih institucija, prema načelu sudioničkog upravljanja. Pod time se podrazumijeva dijeljena odgovornost za prostor i sadržaje između civilnog društva i javne uprave, ali i među korisnicima prostora. Unatoč dugogodišnjem radu i zalaganju aktera prvenstveno nezavisne kulturne scene, sudioničko upravljanje u kulturi u Republici Hrvatskoj postoji uglavnom kao neinstitucionalizirana praksa, navodi u priopćenju koje prenosimo u cijelosti udruga Operacija grad.

Stoga je u sklopu projekta “Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje” formirana radna grupa koja je uključila istraživače u području kulturnih politika, stručnjake za antikorupciju i stručnjake za dobre prakse u uspostavi mehanizama koji osiguravaju transparentnost, te je izrađen Kodeks dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva.

Cilj Kodeksa dobre prakse je donošenje smjernica za uspostavu civilno-javnog partnerstva, preporuka ustrojstva i upravljačkih procesa, te preporuka mjera koja osiguravaju transparentnost i etičnost rada. Cilj Kodeksa nije propisati jedan model za sve primjere već upravo iz postojećih primjera izvesti zaključak o preduvjetima uspješnosti civilno-javnog partnerstva i pretpostavkama za njegov razvoj u interesu svih uključenih.

Na javnoj tribini u zgradi Scheier u Čakovcu, 7. rujna 2022, članovi radne skupine za izradu Kodeksa Mirela Travar, predsjednica Operacije Grad i Mreže društveno-kulturnih centara, te Duje Prkut, stručnjak za antikorupciju (Politiscope), predstavili su Kodeks predstavnicima javne uprave, organizacijama civilnog društva, korisnicima infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti te zainteresiranoj javnosti.

U konzultativnom procesu s prisutnim dionicima otvoren je forum za raspravu o ključnim elementima predloženog Kodeksa. Predstavnik Grada Čakovca predstavio je različite prostore kojima upravlja Grad, čija bi se namjena uključivanjem građana u procese donošenja odluka usmjerila prema ostvarivanju javnog interesa.

Kodeks dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva bit će opet predstavljen svim zainteresiranim dionicima u Splitu, 30. rujna u 17 sati u Razredu Doma mladih.

Dan prije, 6. rujna, u čakovečkom Coolturnjaku je održan međugeneracijski razgovor, susret različitih generacija aktivista i kulturnih radnika radi prijenosa znanja i informacija te organizacijskog, kolektivnog i individualnog pamćenja o iskustvima rada na nezavisnoj kulturnoj sceni, pokretanju i vođenju različitih prostora u kulturi, praksama koje su od 1990-ih nadalje dovele do institucionalne inovacije u području kulture. Međugeneracijski razgovor moderirala je Matija Mrakovčić iz udruge Kurziv, nakladnika portala Kulturpunkt.hr i dugogodišnjeg online arhiva Abeceda nezavisne kulture.

Projekt Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb).