U Zagrebu je od 31. ožujka do 2. travnja održana Treća konferencija o dobroj ekonomiji u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) i Platforme za dobru ekonomiju.

Prvog dana konferencije održana je otvorena rasprava o društvenom poduzetništvu (DP), poduzetništvu s etičkim integritetom koje se provodi s ciljem maksimiziranja društvenog, a ne privatnog profita. Povezuje poduzetničku praksu poslovnog svijeta i vrijednosti društvene odgovornosti, zaštite okoliša i mjerenja socioekonomskog učinka, uz inovativno kombiniranje postojećih resursa, piše Matija Mrakovčić za Kulturpunkt.

Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) govorila je o prije gotovo godinu dana usvojenoj Strategiji razvoja DP-a čija je primarna zadaća bila uspostava zakonodavnog i institucionalnog okvira, Akcijskom planu Strategije te otvaranju posebnog Odjela za razvoj društvenog poduzetništva pri MRMS-u. No, pitanja konkretne provedbe Strategije, praćenja društvenog poduzetništva, poreznih olakšica i pristupa njima, još uvijek nisu u procesu rješavanja.

Razvoj DP-a u najvećoj će se mjeri financirati iz Europskog socijalnog fonda, u omjeru 85 posto ESF – 15 posto državni proračun, te je Knežević ponovno najavila raspisivanje velike potpore za DP u iznosu od 3,4 milijuna eura. S obzirom da financiranje DP-a sadrži natruhe državnih potpora (ukratko, sadrži ih sve što u sebi ima poduzetništvo), a na što Europska komisija neće gledati blagonaklono, te što još uvijek ne postoji evidencija postojećih društvenih poduzeća, u tijeku su dogovori s Ministarstvom financija o skupu izuzeća od državnih potpora.

Razgovori s Ministarstvom financija trebali bi biti gotovi sljedeći tjedan, najavila je Knežević, te bi se nakon javne rasprave u trajanju od petnaest dana raspisao natječaj za potpore DP-u – krajem travnja ili početkom svibnja. Na njega bi se mogla prijaviti postojeća društvena poduzeća te pravne ili fizičke osobe koje žele razviti segment DP-a unutar svojih djelatnosti. Primarni je cilj natječaja zapošljavanje.

Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj (CEDRA HR) je mreža centara podrške za postojeće i potencijalne društvene poduzetnike, osnovana 2012. kao udruga sa sjedištem u Zagrebu. Trenutačno povezuje 40-ak stručnjaka u šest regionalnih centara podrške (Čakovec, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Split, Zagreb), a pruža usluge informiranja, edukacije, savjetovanja, povezivanja i umrežavanja ljudi, organizacija, institucija i zajednica.

Njihova je predstavnica Sonja Vuković rekla da joj se činilo da je donošenje Strategije bio veliki korak, s obzirom da je model DP-a u Hrvatskoj tek u nastajanju, no da je joj se sada, kada Strategiju treba realizirati, čini da smo opet na novom početku.

Smatra da ne smijemo upasti u zamku da se oslonimo samo na Strategiju već da moramo dalje razvijati nove modele.

Na tribini se govorilo o poticanju učeničkog zadrugarstva i studentskog poduzetništva te je spomenuta prva i za sada jedina zadruga studenata, Fabric8 co-op.

Jedna je govornica rekla da društveno odgovorno poslovanje treba povezati s obrazovanjem, konkretno građanskim odgojem, jer ne smijemo dopustiti da našu budućnost vežemo samo uz projektne prijedloge. Drugi je govornik ustvrdio da od reforme obrazovanja ne može biti ništa ako ne povežemo učeničke zadruge i strukovne škole sa srodnim fakultetima i širim društvenim potrebama – nezaposlenim i ranjivim skupinama, zapuštenim gospodarstvima osiromašenih obitelji.

Spomenuto je da možda nije potrebno osmišljavati nove projekte i razvijati nove ideje već transformirati postojeće – u manjim lokalnim sredinama postoji mnogo poduzetnika koji već posluju društveno odgovorno, a da to i ne znaju.

Društveno poduzeće, prema autoru pojma Freeru Spreckleyu, poduzeće je u vlasništvu svojih zaposlenika ili članova lokalne zajednice, vođeno podjednako društvenim kao i komercijalnim ciljevima, koji njime upravljaju zajednički na demokratskim načelima. Na tribini je predstavljeno nekoliko primjera dobre prakse koji su ukazali na brojne modele i mogućnosti koji proizlaze iz dobre ekonomije. Ana Teskera i Maja Šepetavec u Zadru pokreću prvu zadružnu pivovaru u Hrvatskoj pod nazivom Brlog.

Ispočetka su pivo kuhale kod kuće ili na balkonu, a uskoro su počele kružiti pozitivne glasine o njihovom proizvodu i sve se više ljudi javljalo koji su ga željeli degustirati, pa kupiti.

Paralelno su upisale Crowdfunding akademiju i stvorile svoj recept za pivo pod nazivom Plavuša. Putem crowdfunding kampanje namjeravaju prikupiti 13000 dolara, a proizvodit će isključivo zanatske pive. Njihova zadruga broji trinaest članova, a kampanju su pokrenuli radi nabave posljednjih elementa nužnih za proizvodnju: dva fermentora, boca, etiketa i gajba.

Zinka Mujkić predstavila je kulinarsko-vrtnu-jezičnu zadrugu Okus doma, nastalu kao projekt bilježenja recepata i azilantskih odnosno izbjegličkih priča. Kao rezultat višegodišnjeg istraživanja, u siječnju ove godine objavljena je kuharica istog naziva, koja osim recepata donosi i kratke zabilješke o podrijetlu pojedine hrane i začina, te njihovog puta do naših stolova, ali i životne priče izbjeglica koji su podijelili svoja sjećanja na mirise, okuse i hranu doma koji su bili prisiljeni napustiti.

Međusobnom suradnjom, kuhanjem i interakcijom izbjeglice i migranti imaju priliku postati dijelom lokalne kulture, ali i osamostaliti se na tržištu rada.

Kako bi opremili kuhinju i nabavili osnovna sredstva potrebna za pokretanje posla, pokrenuli su crowfunding kampanju kojom su tri dana prije isteka roka uspjeli prikupiti novac potreban za pokretanje cateringa specijaliziranog za afričke, arapske i bliskoistočne okuse. Kao i kampanja pivovare Brlog, i ovaj crowdfunding spada u kategoriju temeljenu na nagradama.

U kontekstu povezivanja društvenog poduzetništva, koje se bavi prevencijom ili ublažavanjem posljedica siromaštva, socijalne isključenosti i zagađenja, s drugim društvenim pokretima koji smjeraju izgradnji održivog i otvorenog društva, Janja Sesar iz Saveza udruga Operacija Grad predstavila je kampanju Saveza i platforme Upgrade pod nazivom Zagreb – Otvoreni grad. Ona podrazumijeva zajedničko djelovanje solidarne ekonomije i održivog razvoja, izgradnju interkulturalnog dijaloga, socijalno poduzetništvo, socijalnu uključenost, kulturu i umjetnost te gospodarski razvitak grada.

Konkretno, radi se o ideji osnivanja društveno-kulturnog centra po modelu civilno-javnog partnerstva između organizacija civilnog društva i Grada, a kultura ovdje djeluje kao agens gradnje partnerstava i otvaranja dijaloga.

Sesar je prisutne društvene poduzetnike pozvala da se uključe u kampanju za community centar koji bi omogućio prostor u kojem bi zajednički mogli razvijati i ponuditi inovativne modele rješenja problema zajednice.

Ana Raguž, suosnivačica i koordinatorica događaja u Impact Hub-u Zagreb, za kraj je predstavila priču o spontanom projektu koji je nastao temeljem ideje prijateljice i kolegice Dragane Tomić Filipović, i same društvene poduzetnice.

Radi se o društvenoj igri na ploči o društvenom poduzetništvu – bez budžeta i planiranog tijeka primili su se izrade prije desetak mjeseci i nakon nekoliko testiranja shvatili da je igra odličan edukacijski alat.

Njena je svrha educirati o DP-u, ali i širem kontekstu dobre ekonomije. Igra je u finalnoj fazi, a s obzirom da se takve igre najčešće vežu uz popularni Monopoly, njihova je ideja nazvati ga Tripoly, prema 3P: planet, people, profit.

Bit je dobre ekonomije, pa tako i društvenog poduzetništva, da ne inzistira samo na jednom ispravnom modelu, već da poštuje lokalne specifičnosti i društveni kontekst.

Moderator tribine, Dražen Šimleša iz ZMAG-a, u tom je kontekstu ukazao na potrebu bavljenja bilo kojom skupinom – mladima, studentima, poduzetnicima, osobama u nepovoljnom položaju – jer jedno ne isključuje drugo, a sve zajedno doprinosi razvoju društvene odgovornosti i povećanju socioekonomskog učinka DP-a.

Ususret konferenciji, ZMAG je objavio novi izvještaj pod nazivom Dobra ekonomija u dobrim pričama koji donosi jedanaest inspirativnih priča iz Hrvatske, “priča koje svaki dan žive dobru ekonomiju”. Predstavljeni su socijalna zadruga Relax, Banka vremena, Hedona d.o.o., O La La, Udruga Kamensko, Učenička zadruga Šparooga, Udruga IKS, Impact Hub Zagreb, Udruga Sunce, ITAS Prvomajska d.d. te Zajednički pašnjaci. Izvještaj je dostupan na istaknutoj poveznici.