Državni vrh i izaslanici nacionalnih manjina i antifašista u srijedu su podno spomenika “Kameni cvijet” položili vijenac i cvijeće u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja posljednjih zatvorenika, prenosi Hina.

Rano ujutro, 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz logora u koji su ustaške vlasti zatvarale te ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih žrtava (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti).

Ove godine na državnoj komemoraciji ponovno je cijeli državni vrh, što nije bio slučaj od 2014. godine, a nazočni su bili i predstavnici nacionalnih manjina i antifašista, koji su od 2016. godine odbijali prisustvovati državnoj komemoraciji.

Zajednički vijenac tako su podno “Kamenog cvijeta” položili predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Andrej Plenković.

U izaslanstvu Sabora su i potpredsjednik Sabora SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić i saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, a u izaslanstvu Vlade ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Također na komemoraciji je i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

Po cvijet su u spomen na žrtve položili predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA RH) Franjo Habulin.

Službena komemoracija zbog epidemije koronavirusa uključivala je samo polaganje vijenca i cvijeća, uz poštivanje mjera socijalne distance.

Proteklih godina bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne komemoracije, dok su predstavnici manjina te antifašisti odbijali nazočiti državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj revidira povijest Drugog svjetskog rata te su organizirali odvojene komemoracije.