Kohezijska politika EU-a od 2021. do 2027. pridonijet će znatno boljem izgledu Hrvatske, koja bi trebala postati zelenija, energetski neovisnija, s većom stopom zaposlenosti, kvalitetnijom željeznicom, proizlazi iz izvješća Komisije o očekivanim rezultatima kohezijske politike u ovom programskom razdoblju.

Komisija je u utorak objavila izvješće o rezultatima programa kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. U sadašnjem programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine za kohezijsku politiku namijenjeno je ukupno 378 milijardi eura iz europskog proračuna, a s nacionalnim doprinosima ukupna ulaganja trebala bi dosegnuti 54 milijardi eura.

Hrvatska u ovom programskom razdoblju ima 8,95 milijardi eura kohezijskih sredstava, koja su dostupna kroz pet fondova – Europski fond za regionalnih razvoj (ERDF), Kohezijski fond (CF), Europski socijalni fond plus (ESF+), Fonda za pravednu tranziciju (JTF) i kroz programe za Europsku teritorijalnu suradnju (Interreg). Hrvatska je među zemljama članicama koje imaju najviše sredstava sredstava kohezijske politike, 298 eura godišnje po glavi stanovnika, koliko je imala i u prethodnom programskom razdoblju od 2014. do 2020.

Najveći dio kohezijskih sredstava u ovom programskom razdoblju Hrvatska je namijenila ispunjavanju ciljeva zelene tranzicije i prelaska na nisko-ugljično gospodarstvo – 2,3 milijarde eura, što bi trebalo povećati energetsku učinkovitost, smanjiti emisiju stakleničkih plinova za više od 20 posto, smanjiti potrošnju energije za 17 posto, povećati udio obnovljivih izvora energije s ciljem da 2030. godine 60 posto električne energije bude iz obnovljivih izvora i na taj način smanjiti ovisnost o uvozu energije. Ta ulaganja pridonijet će jačanju kružnog gospodarstva, povećanjem kapaciteta za recikliranje za 180 tisuća tona godišnje. Za borbu protiv klimatskih promjena Hrvatska je predvidjela 31, 09 posto sredstava iz ERDF-a i 38,89 posto iz CF-a, a više od 650 milijuna eura iz ta dva fonda namijenjeno je za očuvanje bioraznolikosti.

Oko 980 milijuna eura bit će uloženo u razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže. Očekuje se da će 84 kilometra moderniziranih željezničkih pruga povećati broj broj putnika željeznicom za više od 200 tisuća godišnje.

Hrvatska do kraja ovoga programskog razdoblja namjerava povećati ulaganja istraživanja i razvoj na 2,5 posto BDP-a s 1,25 posto iz 2020. Nastojat će pojačati digitalizaciju poduzeća i povećati kvalitetu e-usluga. Očekuje se da će potporu dobiti više od 13.500 malih i srednjih poduzeća i da će to omogućiti stvaranje više od tri tisuće novih radnih mjesta.

Sredstvima kohezijske politike Hrvatska će pokušati smanjiti problem nedostatka radne snage, povećavanjem zaposlenosti žena i ranjivih skupina (niskokvalificiranih radnika, osoba s invaliditetom i osoba koje nisu ni zaposlene, niti se školuju niti pohađaju programe osposobljavanja. Isto tako, nastojat će riješiti problem nedostatka kvalitetnih socijalnih usluga, naročito dugotrajne njege. S 1,9 milijardi iz ESF+ i 2,5 milijarde eura iz ERDF-a nastojat će se postići nacionalne ciljeve do 2030. godine o dostizanju stope zaposlenosti od 75 posto, sudjelovanju 55 posto odraslih u programima učenja i osposobljavanja i smanjenju siromaštva za 298 tisuća osoba.

Preko 110 tisuća nezaposlenih i preko 25 tisuća zaposlenih dobit će aktivnu potporu za pronalazak posla ili napredak u karijeri. Više od dvije tisuće obrazovnih institucija dobit će potporu za provedbu programa edukacije i osposobljavanja.

Kohezijska politika trebala bi pridonijeti boljim socijalnim uslugama i pojačati sustav hitne medicinske pomoći i telemedicinskih usluga. Jedan od ciljeva je dobiti 80 tisuća novih korisnika godišnje usluga e-zdravlja.

Oko 13 posto sredstava iz ERDF-a namijenjeno je za urbani razvoj kroz alate integriranih teritorijalnih ulaganja. Cilj je povećati broj funkcionalnih urbanih područja koje dobivaju sredstva od integriranih teritorijalnih ulaganja s osam koliko ih je bilo u razdoblju 2014-2020. na 22 u ovom programskom razdoblju. Predviđena je potpora i za otoke.

Hrvatska će kohezijskim sredstvima nastojati smanjiti razlike u razvijenosti pojedenih dijelova zemlje. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika prema kupovnoj moći sada je na 70 posto prosjeka i samo su tri članice EU-a po tome lošije od Hrvatske. Osim toga, velike su razlike između pojedenih regija, tako je Grad Zagreb na 121 posto prosjeka EU-a, a četiri županije na istoku Hrvatske su na 35 do 37 posto europskog prosjeka. Ulaganjima iz europskih fondova Hrvatska namjerava smanjiti te razlike, posebno se fokusirati na planinska i potpomognuta područja kao i na područja s velikim padom broj stanovnika, navodi Komisija.

(Hina)