Europska komisija je vodila računa o izvješću Human Rights Watcha kada je radila procjenu o hrvatskoj spremnosti za Schengen i tada zaključila da Hrvatska nastavlja ispunjavati svoje obveze kada je u pitanju zaštita ljudskih prava, izjavila je u petak glasnogovornica Komisije Tove Ernst, prenosi Hina.

“Vodili smo računa o izvješću HRW-a kada smo radili procjenu o hrvatskoj spremnosti za Schengen i kada smo za to dali preporuku. To je bio dio izvješća koje smo objavili prije tri tjedna i kao što smo u tom izvješću zaključili, u pogledu mjera koje je Hrvatska poduzela za poboljšanje zaštite ljudskih prava, mi smatramo da Hrvatska nastavlja ispunjavati svoje obveze u pogledu ljudskih prava i sada je na Vijeću EU-a da se izjasni oko hrvatskog ulaska u šengenski prostor”, rekla je Tove Ernst, glasnogovornica Komisije za migracije, na pitanje novinara da komentira optužbe HRW-a.

Nevladina organizacija Human Rights Watch (HRW) u petak je objavila izvješće u kojem tvrdi da zaključci Europske komisije iz listopada o tehničkoj spremnosti Hrvatske za ulazak u šengenski prostor padaju u vodu pred dokazima nasilnog vraćanja migranata s njezine granice.

HRW je kao dokaz za tu tvrdnju na svojoj internetskoj stranici objavio videosnimku s hrvatske granice.

Potez Europske komisije šalje poruku da ozbiljna kršenja ljudskih prava nisu zapreka ulasku u Schengen i Europska komisija bi takve postupke Hrvatske trebala istražiti umjesto da je nagradi, piše organizacija za ljudska prava.

“Nezakonito i nasilno vraćanje tražitelja azila i migranata bez provedbe zakonskog postupka što provode hrvatske vlasti trebale bi Hrvatsku diskvalificirati kao kandidatkinju za ulazak u šengenski prostor”, rekla je Lydia Gall, viša znanstvenica u HRW-u za istočnu Europu i Balkan.

Komisija je naglasila da je u stalnom kontaktu s hrvatskim vlastima te da će zajedno s njima nastaviti pratiti situaciju.

“Komisija uvijek vrlo ozbiljno uzima pritužbe kada se radi o neprimjerenom postupanju prema migrantima. Što se tiče konkretno Hrvatske, zaštite ljudskih prava migranata i tražitelja azila, te optužbi da im se negira pristup postupku za traženje azila i optužbi da policija koristi silu, to ostaje izazov. Mi smo u stalnom i bliskom kontaktu s hrvatskim vlastima oko toga pitanja. One su se obvezale da će ispitati takve optužbe i mi ćemo zajedno s hrvatskim vlastima nastaviti pratiti situaciju”, dodala je glasnogovornica EK-a.

Istaknula je da je na zahtjev Komisije uspostavljen mehanizam za monitoring kako bi se osiguralo da granične vlasti u potpunosti poštuju europsko pravo.

“Mi smo podržali napore hrvatskih vlasti kako bismo osigurali poštovanje temeljnih prava, poglavito na granicama i jedan dio od sedam milijuna eura hitne pomoći koje smo odobrili Hrvatskoj namijenjen je upravo jačanju upravljanja granicama kao i za taj monitoring. Kao što smo precizirali prije nekoliko tjedana, Hrvatska u tom području i dalje poštuje obveze. Mi smo djelovali kroz uspostavu mehanizma za monitoring za koji smo odobrili sredstva, konkretno za rješavanje toga pitanja i ostajemo i dalje u tijesnom kontaktu s hrvatskim vlastima”, dodala je Tove Ernst.