Aktualno, Nekategorizirano

Fematik u Mami #4: Rosa Luxemburg

56890432_1335044919975974_2211647190932127744_nKao mjesto promicanja kritičkih društvenih pozicija, Klub MaMa u 2019. godini ugošćuje feminističko-marksistički kružok FEMATIK, čitalačku grupu koja više od tri godine djeluje s ciljem dodatnog samoobrazovanja i afirmiranja teorije politički lijevo orijentiranog feminizma.

Kako su prošla prva tri javna sastanka pročitajte na poveznicama: http://bit.ly/1-osvrt | http://bit.ly/2-osvrt | http://bit.ly/3-osvrt

Na četvrtom druženju u MaMi bavit ćemo se revolucionarnim političkim radom i ekonomskom teorijom Rose Luxemburg, čime želimo, između ostalog, podsjetiti na stogodišnjicu ubojstva velike socijalističke borkinje.

Ovim izborom odmičemo analitički fokus od radova autora/ica koji u užem smislu pripadaju feminističkom teorijskom korpusu, ali ćemo na druženju raspravljati i o rodnim dimenzijama problema kojima se Luxemburg bavila u svojem teorijskom radu i političkom djelovanju.

Ovim putem pozivamo vas i na skorašnju konferenciju Reforma ili revolucija: Stogodišnjica ubojstva Rose Luxemburg na kojoj će izlagati i naše članice.

Literatura:
– Socijalna reforma ili revolucija (1900), u: Rosa Luxemburg: Izabrani spisi, Naprijed (1974)
– Akumulacija kapitala – Anti-kritika, izbor (1915), u: Rosa Luxemburg, Nikolai I. Bukharin – The Accumulation of Capital – An Anti-Critique, Imperialism and the Accumulation of Capital (1972)
– O ženskom pravu glasa i klasnoj borbi (1912)

U polemičkom političkom spisu Socijalna reforma ili revolucija Luxemburg se kao marksitička teoretičarka razračunava sa sve snažnijim reformističkim i revizionističkim tendencijama unutar Socijaldemokratske partije Njemačke čija je članica. Najveći teorijski doprinos predstavlja magnum opus Akumulacija kapitala, dok se u Anti-kritici, koja se smatra nastavkom Akumulacije kapitala, razračunava s kritičarima te na pristupačan način objašnjava iznesenu problematiku.
Luxemburg se u svojem teorijskom radu nije sustavnije bavila tzv. ženskim pitanjem, no neke od svojih stavova iznijela je u kratkom tekstu O ženskom pravu glasa i klasnoj borbi, u kojem se predstavlja kao žestoka kritičarka liberalnog feminizma.

Preporuke za dodatno čitanje:
– Dva pisma Clari Zetkin
– Red vlada u Berlinu (1919), u: Rosa Luxemburg: Izabrani spisi, Naprijed (1974)
– Ankica Čakardić: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke ekonomije, u: Filozofska istraživanja, Vol. 35 No. 2, 2015.

Zainteresirane za literaturu mogu se javiti na mejl lina.gonan@pm.me