Festival tolerancije u trinaestom izdanju donosi više od sedamdeset filmova na temu ljudskih prava, tolerancije, prihvaćanja različitosti i slobode, koji će se od 7. do 13. travnja, uz besplatan ulaz, prikazati u kinima Europa, Kinoteka i Tuškanac.

Direktorica festivala Nataša Popović rekla je u utorak na konferenciji za novinare kako taj festival na toleranciji u društvu radi već trinaest godina, no na žalost posla je sve više.

“Ove godine fokus je na jednakosti i pravednosti, o kojima ćemo govoriti kroz projekcije više od 70 filmova nagrađivanih na renomiranim svjetskim festivalima, a o toleranciji i integraciji izbjeglica u Hrvatskoj kroz izložbu”, dodala je.

Producent festivala Hrvoje Pukšec istaknuo je kako su, uz visoku kvalitetu, promicanje ljudskih prava i tolerancije osnovna smjernica kod odabiranja filmova za festival.

“Malo se odmaknulo od ranijeg fokusa koji je bio na holokaustu i židovskoj tematici, pa imamo puno filmova koji se bave izbjeglicama, pravima žena, posvojenicima”, dodao je.

Pukšec kaže da nije bilo teško pronaći jako dobre filmove u ovim netolerantnim vremenima jer upravo ona provociraju filmove koje će takve stvari tematizirati.

Po njegovim riječima, filmovi dolaze s uglednih svjetskih filmskih festivala, od Berlina i Sundancea do Tribece i Locarna, redom su hrvatske ili regionalne premijere, a podijeljeni u sekcije zadovoljit će različite interese publike. “Probali smo biti što aktualniji i brži i vjerujem da smo u tome uspjeli”, istaknuo je.

Program Spektar predstavlja selekciju svjetski aktualnih i atraktivnih igranih filmova namijenjenih široj publici.

Tolerancija na rubu donosi izbor autorskih filmova raznih žanrova i rodova naglašenog arthouse karaktera, a kao jedan od aduta izdvaja se austrijski biografski film “Angelo” Markusa Schleinzera, životna priča roba iz Afrike koji biva kršten i obrazovan te poslije prihvaćen u bečkoj aristokraciji, snimljen prema istinitim događajima.

Programska novina je i sekcija Idemo dalje, koja se radi u suradnji s UNHCR-om, s tri projekta proširene i virtualne stvarnosti, sve prisutnijom formom na audiovizualnoj sceni. VR medij je za Festival tolerancije posebice zanimljiv jer može kod publike pobuditi empatiju.

Dokumentarni filmovi prikazat će se u programu Ugriz stvarnosti kojemu je cilj prikazati globalnost i univerzalnost individualnih problema, a kratkometražni u programskoj sekciji Samo kratko.

Jedan od filmova predstavljen na konferenciji, slovensko-hrvatsko-srpska koprodukcija koja će se premijerno prikazati na festivalu je “Izbrisana” Mihe Mazzinija, u kojemu Judita Franković glumi ženu koja zbog birokracije postaje nevidljiva za sustav i primorana je tek rođenu bebu ostaviti u rodilištu.

“Prije nego što sam dobila film na audiciji nisam bila upoznata s temom, no kad sam se informirala shvatila sam koliko je to strašno. Fenomen izbrisanih u ovom filmu je kontekst, a priča je borba za dijete, njoj kažu da ne postoji, a dijete je u sistemu”, rekla je Franković.

Festival uveo Masterclass tolerancije

Kako bi pomogao u vidljivosti hrvatskog filma, Festival tolerancije je uveo Masterclass tolerancije, novi program u kojem autori govore o nastanku svojih filmova.

Bobo Jelčić podsjetit će na svoj nagrađivani film “Obrana i zaštita”, o životu u njegovom podijeljenom rodnom Mostaru, kroz psihološki portret čovjeka koji dvoji hoće li otići na sprovod prijatelju na ‘drugu stranu’ grada.

“Ta je priča bila moje dešifriranje i sublimacija svega onoga što se tamo događalo, odnosno situacija je ostala gotovo ista i nakon sedam godina otkad sam snimao film”, rekao je, dodavši da je to i njegova priča “budući da sve što se događa tom čovjeku moglo bi se desiti meni ili bilo kome drugome tko živi tamo”.

Nebojša Slijepčević na masterclassu će govoriti o svom višestruko nagrađivanom filmu “Srbenka”, koji prati stvaranje predstave Olivera Frljića o ubijenoj djevojčici srpske nacionalnosti Aleksandri Zec.

Izložbe u popratnom programu festivala

Popratni programi od 1. do 17. travnja donose dvije izložbe, od kojih fotografska “Oni” predstavlja radove cijenjenih hrvatskih fotografa Stanka Hercega, Mare Milin, Ane Opalić i Ivana Posavca.

U javnom prostoru pod pokroviteljstvom UNHCR-a Hrvatska i u suradnji s Isusovačkom službom za izbjeglice u javnom prostoru Zagreba zaživjet će pop up instalacije s portretima četvero izbjeglica koji trenutačno žive u Hrvatskoj.

Fotografi su na konferenciji za novinare izrazili nadu da će te fotografije potaknuti empatiju kod ljudi koji će pogledati te tužne priče, s obzirom da je i Hrvatska imala rat i brojne izbjeglice koje je trebalo negdje smjestiti, a što se, kažu, brzo zaboravilo.

Od 6. do 17. travnja ispred Muzeja suvremene umjetnosti održat će se Izložba “Kao da ih nema: oživljavanje sjećanja na poljske Židove”.

U poljskim gradovima u kojima su Židovi prije Drugoga svjetskog rata činili znatan dio stanovništva, murali su se počeli pojavljivati kao djelo malih grupa urbanih aktivista i aktivistica koje svoje sugrađane žele podsjetiti na njihove nekadašnje susjede, a u suradnji s POLIN-om – Muzejom povijesti poljskih Židova iz Varšave, u Zagrebu će biti predstavljene reprodukcije murala pronađenih po cijeloj Poljskoj, a koji govore o prošlosti tamošnjih Židova koji su činili važan dio poljske kulture i života.

Bogati edukativni program

Tradicionalna Edukacijska jutra koja mladima približavaju temu holokausta ove godine prikazuju kratki dokumentarno-animirani film 5105, A Story of an Scape from Mauthausen nakon kojeg će učenici imati priliku iz prve ruke čuti svjedočanstvo preživjele holokausta, Vesne Domany Hardy.

U programu koji tradicionalno dobiva preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja dosad je sudjelovalo više od 25 tisuća učenika iz cijele Hrvatske i šire.

Program Film i diskusija posvećen je integraciji izbjeglica u društvo i održava se kroz koncept Digitalne kino-škole za učenike viših razreda osnovnih i učenike srednjih škola.

Cilj programa je koristeći film kao medij i diskusiju kao sredstvo angažmana pojedinca, povezanih u cjelinu, skrenuti pažnju na važnost tolerancije te utjecati na negativnu percepciju izbjeglica u društvu. Projekt bi u sklopu 13. Festivala tolerancije pratilo i u njemu sudjelovalo do 300 učenika, podijeljenih po grupama do 30 učenika, a nakon festivala, tako razvijen program predstavio bi se školama diljem Hrvatske.

Festival i ove godine donosi niz diskusija vezanih uz filmove koji će se prikazati u programskim sekcijama Festivala. Unutar programa Tolerance Talk ovogodišnje teme za raspravu kretat će se od pitanja tzv. reprogramiranja homoseksualaca, do aktivizma pojedinca preko pitanja Europe i rasizma, ljudskih prava – izmišljotine 20 stoljeća?, izbjegličke krize, pa sve do toga kako je holokaust promijenio svijet i seksualnog zlostavljanja djece od strane vjerskih dužnosnika.

Program je zamišljen kao javna platforma na kojoj se razmjenjuju mišljenja, pitanja i odgovori, slaganja i neslaganja, a u diskusijama osim stručnjaka iz relevantnih društvenih područja sudjeluje i publika.

Uz bogati filmski i popratni program, tu su i koncerti, među ostalim, EtnoRom Banda, svjetske gypsy world music senzacije, koji u Zagreb dolazi u suradnji s Mađarskim institutom. Nakon dvadeset godina neprekidne turneje po cijelom svijetu, EtnoRom Band je svoje tradicionalne Vlach Roma ritmove upotpunio i preusmjerio u gypsy jazz, swing i funk.

Festival tolerancije – JFF Zagreb, izrastao je iz Festivala židovskog filma, pokrenutog s idejom podizanja svijesti i održavanja kolektivnog sjećanja na holokaust kroz filmove i osobno prenošenje iskustava iz logora predsjednika Festivala i dvostrukog Oskarovca, Branka Lustiga. Svoj je društveni angažman ojačao novim temama u skladu s društvenim, političkim i socioekonomskim kretanjima. (Hina)