Petogodišnji kulturno-umjetnički Projekt Ilica, koji bi u konačnici trebao revitalizirati nekada najživopisniju zagrebačku ulicu i ‘žilu kucavicu’ Zagreba, Ilicu, a u kojoj je danas niz zatvorenih i devastiranih trgovina i obrta, počinje u petak otvaranjem Festivala Readymade Ilica, koji će do 12. svibnja pokazati sve kulturne i društvene potencijale skrivene u tim prostorima.
“Kroz taj entuzijastičan projekt pronaći ćemo načine kako napraviti nešto pozitivno za grad i urediti propadajuću gradsku jezgru”, rekla je Ivana Nikolić Popović, jedna od autorica koncepta projekta, predsjednica udruge Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI).
Festival će ponuditi niz kulturnih i kreativnih sadržaja koji će pokazati kako bi život u Ilici u budućnosti mogao izgledati, a s tim ciljem organizirane su izložbe, edukativne radionice, tribine, predavanja, šetnje.
“Želimo racionalnu i konstruktivnu upotrebu urbanih prostora gdje će se grad promatrati i analizirati kao medij kulture i umjetnosti te kroz ljude koji u njemu žive, a ne samo kao urbanistički plan ili zgrade”, istaknula je.
Projekt bi svojim akcijama i intervencijama trebao ukazati na važnost participativnog i kolaborativnog rada, umjetničkih i drugih oblika, te ekonomiju razmjene, solidarnosti i inkluzije.
Umjesto kataloga festival prati magazin “Readymade” koji će se objavljivati i nakon njegova završetka ne bi li se i dalje promatrati različite umjetničke prakse i urbana promišljanja.
Njegov upravo objavljeni prvi broj, koji će se predstaviti na festivalu, donosi niz intervjua sa stručnjacima, ali i stanovnicima Ilice, te prevedenih članaka o inozemnim iskustvima na temu urbanističkih promjena.
Projekt otvara izložba “Nastalo u Ilici” dizajnerskog kolektiva OAZA, u prostoru nekadašnje trgovine u Ilici 124.
Nakon toga u vrtu skulptura Akademije likovnih umjetnosti (ALU), u Ilici na broju 85, prikazat će se dokumentarni film “Ilica” Aleksandra Battiste Ilića, dekana Akademije, koji prikazuje “kontraste organskog rasta Ilice i brutalne zapuštenosti koja je permanentna”.
Po njegovim riječima, ključna misija je pokrenuti da inače zatvoreni kultura i visoko obrazovanje puno više sudjeluju u životu zajednice, te da svojim znanjima i vještinama komuniciraju prema javnosti.
“Ilica je doživljavala mnoge promjene kroz povijest, no shopping centri odvukli su iz nje njezin obrtničko-trgovinski karakter, pa zato danas imamo šezdeset praznih prostora od Trga bana Jelačića do Trga Franje Tuđmana, dok su u dvorištima devastirane nekada uspješne tvornice koje izgledaju kao slamovi”, rekao je Battista Ilić.
Ocijenio je kako je Ilica veliki, ali potpuno neosviješteni kulturni, gospodarski i turistički potencijal u samom središtu grada Zagreba.
“Život Ilice i užeg dijela grada završava na Frankopanskoj, što je samo jedan četvorni kilometar, a mi ćemo to nastojati promijeniti”, naglasio je.
Program festivala odvijat će se uzduž Ilice u raznim prostorima, od galerija do kafića, uz one koji se sada privremeno otvaraju u novom obliku.
Detaljni program festivala po danima i brojnim lokacijama nalazi se na internet stranici http://projektilica.com/, a za interakciju s građanima otvorena je prigodna Facebook stranica.
Kako bi se za projekt dobilo i mišljenje onih koji ne koriste internet, što je očekivano s obzirom na stariju populaciju građana koji žive u tom dijelu grada, njima će se dostaviti razglednice s pitanjem o tome kakvu Ilicu žele u budućnosti.
Uz Akademiju likovnih umjetnosti i HKKKKI u projektu sudjeluju Grad Zagreb, Hrvatska obrtnička komora, OAZA, Studij dizajna, MUZE, Sedmi kontinent, Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca, Odraz, Lucija Mandekić & Marko Mišković, Secret Zagreb, Krešimir Galović, Alica Pancer, 24 sata.
Prvi podatak o imenu zagrebačke ‘žile kucavice’ Ilice nalazi se u dokumentu koji datira iz davne 1431. godine.