Kao nastavak na već popularni filozofski cafe, filozofske šetnje su zamišljene kao koncept koji je javne filozofske rasprave približio i javnim prostorima u gradu. Sudionici su se tako sastajali u Tvrđi te šetali po okolnim ulicama ili promenadom da bi se sastali ponovno u Tvrđi održati glavnu raspravu na trgu. Time su se htjele imitirati poznate Sokratove šetnje po Ateni, o kojima saznajemo u Platonovim dijalozima. Osim Sokrata i Aristotel, Rousseau, Kant, Thoreau, Nietzsche bili su poznati filozofi koji su uživali u šetnjama gradom ili prirodom, a kako su i sami sudionici filozofskih šetnji u Osijeku potvrdili, šaroliko okruženje grada ili obale rijeke daju značajnije poticaje za razmišljanje.

– Kao još jedna od metoda filozofske prakse, filozofska šetnja bila je otvorena za sve građane, tako da formalno akademsko obrazovanje nije bilo preduvjet za sudjelovanje u šetnjama. Teme koje je moderator pripremio za sudionike bile su svima bliske i dovoljno prisutne u svakodnevnom životu da se o njima uvijek dalo nešto kvalitetno za reći ili upitati – ističe filozofski savjetnik Zoran Kojčić, dodajući kako se na šetnjama raspravljalo o ljubavi, usamljenosti, braku, progonu i migracijama, konzumerizmu, odgovornosti, otuđenosti, globalizaciji, ljudskim pravima, tijelu, prostoru. Teme su nastojale pokriti područje djelovanja suvremenih, živućih filozofa, ali ne kroz akademski i stručni pristup, nego kroz diskusije o životnim iskustvima samih sudionika, uz konstruktivne rasprave i iznošenje argumentiranih tvrdnji ili postavljanje pitanja značajnih za temu.

U filozofskim šetnjama je sudjelovalo ukupno dvadesetak sudionika u dvije skupine i to u četiri susreta tijekom dva mjeseca. Time se pokazalo da interes za ovakvim programima u gradu i raste, što ohrabruje za rad na novim, sličnim projektima u kojima će se sudionicima ponovno pružiti prilika otvoreno sudjelovati u javnim raspravama. Nakon ljetne stanke, od rujna ili listopada planiran je nastavak programa filozofskog cafea i filozofskih šetnji.