Udruga Franak poručila je u četvrtak da svi građani koji su ugovarali nepoštene kredite u švicarskim francima imaju pravo temeljem kolektivne presude tužiti banke, no onima koji su konvertirali svoja dugovanja savjetuju da pričekaju odluku Suda Europske unije.

Presuda Ustavnog suda koji je potvrdio presudu suca Trgovačkog suda Radovana Dobronića znači da 125 tisuća ljudi koji su ugovarali nepoštene kredite s valutnom klauzulom u francima i s promjenjivom kamatnom stopom imaju pravo tužiti banke i dobiti preplaćeni novac, rekao je na konferenciji za novinare ispred Vrhovnog suda predsjednik udruge Goran Aleksić.

Banku bez ikakvog čekanja i kalkulacija može tužiti odmah 70 tisuća ljudi koji nisu konvertirali CHF kredite ili su ih otplatili prije konverzije, dok 50 tisuća ljudi koji su konvertirali kredite trebaju pričekati odluku Suda EU-a da bi bili sigurni u svoje pravo.

“Oni koji su tužili tužili su. Ti postupci će vrlo vjerojatno biti u prekidu dok se ne donese odluka Suda EU-a, a oni koji nisu tužili neka pričekaju dok Sud EU-a ne donese svoju odluku”, rekao je Aleksić koji tu sudsku odluku očekuje krajem 2021.

Korisnici koji nisu konvertirali kredite, kaže Aleksić, imaju stopostotno pravo dobiti sve preplaćene anuitete i zatezne kamate.

Objasnio je da svatko tko tuži banku na temelju ništetnih ugovorenih odredaba ima pravo dobiti između 50 i 80 posto realiziranog kredita, što primjerice znači da je nekome tko je digao milijun kuna banka dužna vratiti između 500.000 i 800.000 kuna.

U udruzi kažu da nisu završili svoj posao. Sada očekuju da Vrhovni sud u jednoj od revizija odlučuje o ništetnosti ugovora, rekao je Aleksić, ukazujući na praksu Vrhovnog suda i Suda EU prema kojem je kompletan ugovor ništetan ako su ništetni predmet, odnosno valuta i cijena, to jest kamata.

Aleksić je napomenuo da još nemaju odluku Vrhovnog suda, a donesene su dvije pravomoćne presude po kojima su dva ugovora sa švicarskim francima ništetna.

‘Krediti u francima izazvali ogromne ljudske nevolje’

Aleksić smatra da je presuda trebala biti donesena davno prije, no sudovi u Hrvatskoj su nažalost malo “kilavili” pa su mnogi ljudi zbog sporosti izgubili stanove, raspali su se brakovi, a neki su morali otići u inozemstvo kako bi otplaćivali kredite.

Podsjetio je kako je DORH odbacio kaznenu prijavu protiv banaka pa je od Županijskog suda zatražio da pokrene istragu.

Odvjetnik Branko Šerić koji zastupa udrugu rekao je da im na teret stavljaju niz kaznenih dijela, zlouporaba položaja, lihvarskog ugovaranja i dovođenja u nezavidni položaj svih korisnika kredita do te mjere da su banke i fizičke osobe ostvarile imovinsku korist, da su obespravili korisnike kredita, doveli ih u porobljeni položaj zbog čega su neki počinili samoubojstvo.

Aleksić napominje da je u Francuskoj 2016. državni odvjetnik pokrenuo kazneni progon protiv jedine banke koja je ugovorila švicarce, a radilo se o 15 tisuća kredita.

Kazneni sud je 2019. donio presudu da je banka kriva za prevaru, da mora vratiti potrošačima novac, platiti im naknadu za duševne boli i da mora platiti kaznu u državni proračun.

Čelnik udruge očekuje od Županijskog suda da pokrene isti progon kao francuski sud i da se kazne svi koji su krivi za nedaće koje su uzrokovali građanima.

Potrošači su po njegovim riječima izgubili 10 milijardi kuna, a banke im duguju 20 milijardi kuna, za koliko je bilo manje novca u BDP. Očekuje da će to biti zamašnjak za Hrvatsku kad se novac jednog dana vrati potrošačima.

Udruga je pozvala sve potrošače koji su ugovarale valutnu klauzulu u francima da im se jave i pitaju za svoja prava, a samo jutros im je, kažu, stiglo 300 e-mailova.

Aktivist udruge Vlado Ivkić smatra da banke još mogu ispasti pozitivci pa ih je pozvao da se ispričaju i da ih pravično obeštete.

Ustavni sud u srijedu je odbio tužbe banaka na reviziju Vrhovnog suda i time gotovo devet godina od podizanja kolektivne tužbe okončao slučaj franak.

Udruga je zahvalila aktivistima, članovima koji su financirali udrugu koju je sudski postupak stajao preko 300 tisuća kuna i sucu Dobroniću koji je svojom “maestralnom presudom doprinio da dođemo do ovog dana”, ali i Ustavnom sudu.