U članku na portalu HINA Zdravlje objavljeno je intrigantno istraživanje koje pruža novi uvid u genetsko podrijetlo multiple skleroze (MS) i kako su drevne migracije oblikovale rizik za ovu autoimunu bolest. Analiza DNK iz kostiju i zuba drevnih Europljana otkrila je da su varijante gena, koje danas povećavaju rizik od MS-a, nekoć pružale zaštitu od zoonotskih bolesti, odnosno infekcija koje su se prenosile sa životinja na ljude.

Istraživanje je obuhvatilo 1664 drevna genoma s područja zapadne Europe i Azije, a rezultati su uspoređeni s podacima iz britanske Biobanke, koja sadrži genetske informacije više od 400.000 ljudi. Posebno značajna bila je povezanost MS-a s migracijom stočarskog naroda Jamnaja prije otprilike 5000 godina. Ovi nomadski pastiri, koji su se iz današnje Ukrajine i južne Rusije preselili u zapadnu Europu, nosili su gene koji su ih tada štitili od infekcija izazvanih bliskim kontaktom s domaćim životinjama. No, kako su se sanitarni uvjeti poboljšavali, iste te genetske varijante povećale su rizik od autoimunih bolesti poput MS-a.

Ova otkrića mogu objasniti zašto je prevalencija MS-a dvostruko veća u sjevernoj Europi nego na jugu. Populacijski genetičar s Berkeleyja, Rasmus Nielsen, istaknuo je kako smo rezultat evolucijskih prilagodbi iz prošlih okruženja, ali nismo optimalno prilagođeni modernom načinu života. Slično mišljenje dijeli i William Barrie s Cambridgea, koji je naglasio da su Jamnaje donijeli značajne genetske promjene u Europu, uključujući visinu i otpornost na infekcije, ali su te prilagodbe u novim uvjetima postale faktor rizika za MS.

Evan Irving-Pease, stručnjak za računalnu evolucijsku biologiju sa Sveučilišta u Kopenhagenu, objašnjava da su tijekom brončanog doba patogene infekcije postale učestalije zbog rasta gustoće stanovništva i bliskog suživota s domaćim životinjama. S vremenom, poboljšani sanitarni uvjeti učinili su te genetske varijante suvišnima, povećavajući rizik od MS-a i drugih autoimunih bolesti.

Ova nova spoznaja o MS-u mijenja način na koji shvaćamo bolest. Umjesto da samo suprimiramo imunološki sustav, znanstvenici sugeriraju potrebu za njegovim ponovnim podešavanjem, prilagođavajući ga modernom okolišu. Istraživanje također baca svjetlo na druge genetske osobine Europljana, poput visine, povećanog rizika od Alzheimerove bolesti i dijabetesa tipa 2 među istočnim Europljanima te razvoja tolerancije na laktozu prije otprilike 6000 godina.

Ovi podaci pružaju važan temelj za daljnja istraživanja i potencijalno nove terapijske pristupe u liječenju MS-a i drugih autoimunih bolesti.
Izvor: https://zdravlje.hina.hr/istrazivanja/dnk-drevnih-europljana-otkriva-porijeklo-multiple-skleroze/

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva podupire rad Saveza društava multiple skleroze Hrvatske te je ista korisnica nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade te djelovanje Društva multiple skleroze Zagrebačke županije koje je korisnik temeljne sustavne podrške Nacionalne zaklade.