Nevladina organizacija GONG predstavila je u četvrtak rezultate studije kvalitete lokalnog javnog upravljanja u Hrvatskoj “Naša zarobljena mista”, prema kojima su građani, zbog ‘dugogodišnjeg umrežavanja moćnika koji koriste sustav radi ostvarivanja partikularnih interesa i kontrole nad javnim institucijama, uslugama i resursima’, to prihvatili kao dio ‘normalnogi i očekivanog’ ponašanja, prenosi Hina.

Prema tim rezultatima prakse zarobljavanja su omogućene i poduprte važećim zakonsko-institucionalnim rješenjima. Građani su, naviknuti na dugogodišnju praksu mehanizama zarobljavanja, stanje prihvatili kao dio ‘normalnogi i očekivanog’ ponašanja političkih aktera, navode iz GONG-a.

U tri lokalne i jednoj regionalnoj jedinici u Hrvatskoj – Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Zagrebu i Istarskoj županiji ispitanici su pokazali priličnu ravnodušnost prema zarobljavanju jer malverzacije pri zapošljavanju-kadroviranju, kod prostornog planiranja, komunalno-građevinskih zahvata i osmišljavanju socijalnih mjera, smatraju normalnom procedurom. Jednako su ocijenili i specifične funkcije ‘zarobljavanja’ kao što su jačanje mreža, kontrola nad mrežama, povećanja količine i vrijednosti resursa, distribucija resursa, povećanje vjerojatnosti reizbora, osiguravanje političke potpore, navodi se u studiji.

O političkom i regulatornom umrežavanju pojedinaca, grupa i mreža koje prisvajaju i koriste sustav radi ostvarivanja interesa i kontrole nad institucijama, uslugama i resursima govorila je članica istraživačkog tima Nives Miošić-Lisjak.

Prakse zarobljavanja su prisutne u svim istraženim zajednicama. Ispitanici, poznavatelji lokalnih prilika, ukazali su da su takve prakse i omogućene i podržane postojećim zakonskim okvirom, te se takve odluke donose u suradnji i dogovoru vodećih političkih stranaka, ustvrdila je Miošić-Lisjak.

Nedostatak kontrolnih mehanizama uzrokovao je apatičnost društva, umanjeno djelovanje civilnih društava, i kako kaže, nestanak slobodnih medija uz izuzetak pojedinih slobodnih novinara.

“Zapošljavanjem u javnim tvrtkama omogućuje se gradnja mreže koja omogućuje reizbore. Zarobljavanje se vrši na razini mjera socijalne politike, ali i prostornog planiranja u funkciji povećavanja vrijednosti resursa primjerice u Zagrebu, Dubrovniku i Istri, dok je u Slavonskom Brodu jače izraženo zarobljavanje na temelju dodjele radnih mjesta”, kazala je.

Istraživanje je pokazalo da su starije generacije osjetljivije za društvo, dok su mlađe fokusirane samo na sebe.

Među preporukama GONGA je i umanjiti gradonačelničke, načelničke ili ovlasti župana, a veće ovlasti dati skupštini, demokratizirati upravna vijeća, ograničiti broj mandata, sistematizirati radna mjesta. Medije osloboti financijske ovisnosti i sankcionirati oglašavanja monopolističkih poduzeća u lokalnim medijima, onemogućiti kazneno progonjenima kandidaturu na političke funkcije, zaštititi zviždače i sl.

Osvrnuvši se na rezultate, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić je kazao da se zemlja mora decentralizirati ako želi ići naprijed.

“Javna uprava zapošljava 317.000 ljudi, no ti se podaci ne mogu naći u službenim podacima. Od njih 40 000 je zaposleno u lokalnoj upravi, što prikzuje nevjerojatnu centraliziranost, a iako je puno lakše naći probleme među ovih 280 000, na meti napada češće su ovi zaposleni na lokalnoj razini”, rekao je.

Koprić je dao primjer Velike Britanije koja je ozakonila obvezu da se na lokalnoj razini svaki trošak veći od 500 funti mora javno objaviti i obrazložiti. Dodao je da lokalna uprava građanima mora biti smislena, a ne ostavljati dojam da se tu ništa ne radi “osim što se potkupljuje i porobljava”.

Kombiniranje formalnih pravila i neformalnih praksi, produbljivanje osjećaja nemogućnosti i besmislenosti javnog djelovanja, političke apatije i nezainteresiranosti može ugroziti demokratska načela, smatra Koprić.