Gong je u srijedu predstavio istraživanje o energetskom sektoru koje je pokazalo da u Hrvatskoj nema dugoročnog planiranja ni strateškog razmišljanja, izabrani dužnosnici nemaju potrebna znanja i ne razmišljaju dalje od četverogodišnjeg mandata, transparentnost je na niskoj razini i postoji sklonost korupciji, prenosi Hina.

Naglasak istraživanja “Zarobljavanje plinom” je na politici plinskog gospodarstva, odnosno na akterima i mehanizmima političkog i regulatornog zarobljavanja javnih resursa u energetskom sektoru u Hrvatskoj u svrhu ostvarivanja partikularnih interesa pojedinaca, grupa ili mreža moći.

Na istoku Europe monopol Gazproma

Autori su istaknuli kako je hrvatski politički sustav ranjiv na partikularne i koruptivne interese, a u energetici je taj problem posebno naglašen jer se vrijednost energetskih projekata najčešće izražava u milijardama kuna.

“Plinsko gospodarstvo na zakonskoj razini regulirano je europskim liberalizacijskim zakonima. Nažalost, oni funkcioniraju na zapadu Europe, ali na istoku su ozakonili monopolsku poziciju jedinog dobavljača plina na tom djelu kontinenta – ruskog Gazproma”, rekao je novinar Faktografa i član istraživačkog tima Petar Vidov.

Naglasio je kako je stvorena mreža posredničkih firmi preko kojih Gazprom posluje i koje se koriste kao sredstvo političke pomoći onim opcijama čiji su ciljevi i interesi u skladu sa strateškim ciljevima i interesima Rusije. To se već pokazalo u drugim državama, a posebno u susjednoj Mađarskoj, što je podloga za “zarobljavanje javnih politika”.

Zarobljavanje javne politike definirali su kao utjecaj partikularnih interesa na proces donošenja i provedbe određene javne politike, u kojem skrivene mreže moći sustavno manipuliraju tim procesom na vlastitu korist, a istraživanje je utvrdilo da su u političkoj praksi prisutna obilježja koja potiču zarobljavanje i upućuju na njegovo postojanje.

Studije slučaja: Ina, LNG, PPD

Istraživanje je obuhvaćalo analize javnih politika, polustrukturirane intervuje s političarima koji su obnašali važne funkcije u sustavu energetike, kao i studije slučaja koje su proučavale LNG terminal, Inu i Prvo plinarsko društvo (PPD), u kojima su promatrane dvije “mreže zarobljavanja”.

Stručnjaci su isticali besmislenost sudjelovanja u javnim savjetovanjima, naglašavajući da se savjetovanja odrađuju “pro forma”, bez stvarne mogućnosti stručne javnosti da utječe na bitne odluke.

Kada je riječ o strategijama vršenja pritisaka, intervjuirane osobe iznijele su primjere napada na čast i ugled, te primjere političkih pritisaka, a evidentirani su i pritisci na zaposlenike javnih tvrtki, od kojih se tražilo da skrivaju informacije od javnog interesa.

Rezultati istraživanja ukazuju da je Ina “bankomat za korumpiranu elitu”, da je tehnološki zapuštena voljom strateškog partnera, odnosno da je od 2009., kada je prepuštena MOL-u na upravljanje, izgubila svoju dominantnu poziciju na tržištu plina, kao i dobar dio kapaciteta za istraživanje i eksploataciju plinskih nalazišta.

Ina oslabljena kako bi se stvorio prostor za PPD

Istraživanje je potvrdilo da je Ina oslabljena koruptivnim metodama kako bi se stvorio prostor za Gazpromovog posrednika na plinskom tržištu – PPD-a, koji je preuzeo Ininu dominantnu ulogu na tržištu plina i ima neupitan utjecaj na hrvatski politički prostor.

Autori ističu da je PPD milijunskim posudbama financirao oporbeni HDZ Tomislava Karamarka, čije je političko djelovanje “obilovalo neliberalnim tendencijama”, te da je vlasnik PPD-a Pavao Vujnovac imao mogućnost utjecaja na političke odluke kroz privatni odnos s predsjednikom HNS-a i bivšim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom.

Također kažu kako je u mandatima Vlada Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića primjetno novo političko zbližavanje Hrvatske i Mađarske, što vide kao porast utjecaja Rusije zato što se mađarski premijer Viktor Orban smatra najvažnijim saveznikom ruskog vođe Vladimira Putina unutar EU-a.

Što se tiče LNG terminala kao alternativnog dobavnog pravca za plin iz Katara ili SAD-a, autori navode da je prošlo 30 godina od ideje bez realizacije te da je to projekt “na kome se lome interesi SAD-a i Rusije”.

Fokus na obnovljive izvore energije i transparentnost

Autori su ocijenili da smanjenje ovisnosti o plinu iz političkog aspekta znači i smanjenje podložnosti naspram “štetnog ruskog utjecaja” te istaknuli kako prirodni plin nije ekološki prihvatljiv izvor energije.

Kao razvojni scenarij naveli su strategiju usmjerenu na obnovljive izvore energije koji bi potaknuli rast hrvatskog gospodarstva, razvoj lokalnih zajednica i smanjenje energetskog i općeg siromaštva među hrvatskim građanima.

Vidov je ocijenio kako se stanje može popraviti ali je potrebna veća razina transparentnosti i uključivanja javnosti, kao i donošenje dugoročne energetske strategije koju će pratiti svi provedbeni i operativni dokumenti.

“Ti se planovi ne mogu mijenjati sa svakom smjenom vlasti. Ne mogu se modificirati prema četverogodišnjem mandatu jer se u energetici ništa ne može raditi na kratki rok. Projekti su često veliki i skupi i to treba uzeti u obzir, gledati na horizont od dvadeset godina, a ne na jedan mandat, kao što naši političari imaju običaj raditi”, zaključio je Vidov.