Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se onako kako je zamišljena, istaknula je u srijedu Lovorka Bačić (CMS) na konferenciji GOOD inicijative te izrazila nadu da će obrazovne vlasti shvatiti potrebu za više građanskog obrazovanja u školama.

“Sada već možemo s nekakvom sigurnošću reći da se građanski odgoj i obrazovanje ne provodi onako kako je zamišljen. Mnogi učenici ne dobivaju nikakva znanja i ne razvija se njihova građanska kompetencija u formalnom obrazovanju”, istaknula je Bačić ispred GOOD inicijative na konferenciji Hrvatska može bolje.

Pokazuju to, kazala je Bačić, i preliminarni rezultati kvalitativnog istraživanja o provedbi međupredmetne teme građanskog odgoja u školama, koje je na konferenciji predstavio Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja.

Istraživanje je ispitivalo kako se u praksi provodi građanski odgoj u osnovnim i srednjim školama kao međupredmetni sadržaj, koji je 2019. uveden u nacionalni kurikulum.

“Ovo je kvalitativni pristup, ne treba generalizirati na populaciji, no možemo generalizirati na razini fenomena, odnosno opisati ono što se događa”, istaknuo je Kovačić.

Istraživanje je pokazalo da ispitanici prepoznaju postojanje privilegiranosti predmeta u kojima se provode međupredmetne teme GOO, a to su hrvatski i engleski jezik, etika ili sociologija, razredna nastava, priroda i geografija.

“Zanimljivo je da jako puno nastavnika smatra da se provođenjem etike i sociologije provodi GOO-a. Neki teoretičari se time ne bi složili,”, istaknuo je Kovačić.

Dodao je da su satovi razredne nastave često mjesta gdje se na kvalitetan način provodi građanski odgoj.

Govoreći o problemima, ispitanici ističu da ne postoji sustav koji bi pratio jesu li zadovoljene teme i ishodi GOO-a.

“Nastavnici ističu da provedba ovisi o njihovoj osobnoj motivaciji”, rekao je Kovačić.

Kao pozitivne aspekte građanskog odgoja, nastavnici u istaknuli da im novi kurikulum daje sigurnost da se bave tim temama, da se povećala komunikacija učenika i nastavnika, vidljivost i ugled škola koje provode GOO.

Zanimljivo je da je jedan od rezultata pokazao da GOO potiče aktivizam tijekom i nakon školovanja, istaknuo je Kovačić.

Govoreći o preprekama provedbe, neki ispitanici istaknuli su da su to najčešće desničarska i klerikalna ideologija, ali i da nedostaju edukacije za nastavnike.

Također, istaknuli su da često postoji prostorno ograničenje unutar škole za provedbu, te da su učenici preopterećini, ali i da građanski odgoj nije obvezan predmet te neki vremenski ne stignu obraditi ishode i svog predmeta i građanskog odgoja.

Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja istaknuo je kako je istraživanje o političkoj pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola pokazalo da je razina ukupnog političkog znanja niska, kao i politička participacija i razina povjerenja u institucije.

Zaključio je kako nije napravljen adekvatan pomak u razvoju i implementaciji građanskog odgoja i obrazovanja naspram 2015. niti naspram reforme, te kako je potrebno povisiti političku pismenost mladih.

Jokić: Sve više škola zainteresirano za Školu i zajednicu

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić istaknuo je da se građanski odgoj kao predmet pod nazivom Škola i zajednica (ŠiZ) trenutno provodi u Prvoj riječkoj gimnaziji, a sve je više interesa pa bi se sljedeće godine trebao provoditi više srednjih škola u Hrvatskoj.

“Predmet u potpunosti pokušava promijeniti paradigmu na način da kreće od učenika i njegovog života u zajednici”, istaknuo je Jokić dodavši da će se predmet provoditi i u onim školama u kojima učenici pokazuju manje razine političke pismenosti, poput strukovnih trogodišnjih škola.

Tomislav Reškovac, predsjednik povjerenstva za uvođenje GOO u škole kojima je osnivač Grad Zagreb, istaknuo je kako je u Zagrebu za provođenje pilot projekta građanskog odgoja kao izvannastavnog predmeta izabrano 26 osnovnih i četiri srednje škole. (Hina)