– “Obrazovna reforma koja podržava građansku odgovornost i aktivnost: Put ili stranputica?” konferencija je GOOD inicijative s koje je poručeno kako reforma nije ‘kratkoročni posao jednoga mandata’ nego dugoročna suradnja stručnjaka, a njenom neprovedbom politika će iznevjeriti građane, ali i svoj potencijal.

Stanje reforme dvije godine kasnije prokomentirao je bivši voditelj CKR-a Boris Jokić kazavši da je reforma trenutno u zatvorenom krugu.

“Mislim da smo zatvorili krug i, nažalost, bojim se da je tako. Ono što se trenutno radi nema baš pune veze s kurikularnom reformom. Nedostaju cjelovitost i postupnost u primjeni”, kazao je.

Jokić je istaknuo da Hrvatska nije, a i ne bi treba biti, među zemljama trećega svijeta koje ‘preko ljeta’ uvode reforme u školstvo. Kazao je kako je prema djelatnicima u školstvu i prema roditeljima, ali i učenicima, odgovorno reformu dobro i pravodobno pripremiti, izraditi materijale i sve potrebno za drugačiji način učenja, poučavanja i vrednovanja. Napomenuo je kako u reformi nije važno samo ono što se uči nego i na koji se način uči.

“Od onoga što se trenutno radi u Ministarstvu ne treba se očekivati ništa štetno, no ne može se očekivati ni nešto puno pozitivno. Hrvatska i dalje ima određenu šansu napraviti značajan iskorak u području odgoja i obrazovanja, ali potrebni su cjelovitost, strpljenje i mudrost. Ovakve promjene traju više od jednog mandata, bez obzira kako se zove ministrica ili ministar”, kazao je.

Jokić smatra da ministri obično nemaju sluha za nešto što traje duže, “za nešto što treba pripremati i nešto što treba biti korisno za ljude”.

“Na žalost političari u ovoj zemlji bez obzira na svoje iskustvo ili neiskustvo, uvijek iznevjere one kojima bi na neki način trebali služiti, a to su ljudi”, kazao je.

Upozorio je da reforma ne bi smjela biti alat za nečiji PR za dnevnopolitičke ciljeve.

Reforma mora biti sustavna, a za to je potrebno uvažavanje, mudrost, strpljenje i vrijeme, zaključio je.

Predstavljeni su i rezultati ankete “Istraživanje uvjeta rada” koji govori da 80 posto učitelja glavnim preprekama smatra neopremljenost škola, nedostatak stručnog kadra i financija. Kao primjer se navodi i prevelik broj učenika u razredima, manjak projektnih aktivnosti i kreativnog rada s učenicima. Rad na određeno radno vrijeme također je djelatnicima prepreka jer ih čini nesigurnim i nemotiviranim.

Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja upozorila je da učiteljima plaća nije povišena, kako se govori u zadnje vrijeme, nego se iznos vraća na onaj od prije tri uzastupna snižavanja. Ističući kako plaća neće rasti ni narednih godina, ocijenila je da su sve političke priče o rastu plaće samo PR.

“Učitelje se ne cijeni, a razgovori s ministarstvom se mijenjaju kako se i ono mijenja. Za rad ne postoji dobar temelj, niti postoje jednake mogućnosti. Nedostatak je i osnovnih alata za rad što destimulira i učenike i učitelje. No, ljudi su osnovni resurs u kojega se treba ulagati”, istaknula je.

Na konferenciji je zaključeno da Hrvatska ima potencijala, no treba poboljšavati radno okruženje, status učitelja, kao i sve ostale elemente uključene u proces obrazovanja.

Drugi panel GOOD konferencije bio je posvećen uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti. Napomenuto je da građanski odgoj uključuje poučavanje o komunikaciji i uvažavanju svih, o ljudskim pravima i demokraciji, o tome kako kritički misliti ili riješiti sukob.

Raspravljalo se o aktualnostima vezanim uz provedbu građanskog odgoja i obrazovanja, prezentiran je i riječki model provedbe, a govorilo se i o mogućnosti participacije roditelja i iskustvima u radu sa školama.