Izvještaj za međunarodnu konferenciju o sigurnosti Globsec u Bratislavi pokazao je kako niti jedna postkomunistička nacija na prostorima Srednje i Istočne Europe nije uvjerena u pripadnost Zapadu u političkom i kulturnom smislu kao što su Hrvati.

Tako se izjašnjava 56 posto anketiranih u Hrvatskoj, u usporedbi s 50 posto u Rumunjskoj i 45 posto u Poljskoj, dok su na drugom polu Slovaci s 21 posto.

Sudeći prema rezultatima ekstenzivnog istraživanja koje je još provedeno u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, stanovnici Hrvatske također su izrazito skloni NATO-u kao jamcu zajedničke sigurnosti, ali, u političkom smislu, i potrebi za jakim vodstvom. U obje je kategorije Hrvatska pri vrhu u usporedbi sa spomenutih šest zemalja koje su u prošlosti bile socijalističke, a danas su u Europskoj uniji i NATO-u, prenosi SEEbiz.

Globsec je vodeća srednjoeuropska konferencija iz područja vanjske i sigurnosne politike koja se održava svake godine, a okuplja predstavnike vlada, nevladinih organizacija i političkih instituta. U svakom slučaju, Globsecovo istraživanje javnog mnijenja u sedam država pruža zanimljiv uvid u opće raspoloženje tamošnjeg stanovništva.

Euroskeptična retorika, koja se čuje iz političkih vodstava nekih od sedam spomenutih zemalja koje je obuhvatilo istraživanje, prije svega iz Varšave i Budimpešte, nije se odrazila na generalnu proeuropsku orijentaciju Poljaka, Čeha, Slovaka, Mađara, Hrvata, Rumunja i Bugara.

Tako su Poljaci, Rumunji i Hrvati najspremniji da na temelju Članka 5. Sporazuma NATO-a o kolektivnoj obrani priteknu u pomoć napadnutom savezniku i takvu spremnost na vojnu intervenciju podržava čak 90 posto Poljaka, 81 posto Rumunja i 79 posto Hrvata, dok su za solidarnu kolektivnu obranu najmanje spremni Bugari gdje bi u pomoć napadnutom savezniku krenulo manje od polovine nacije, samo 47 posto.

Međutim, samo Rumunjska i Poljska bez rezerve podržavaju i vojne baze NATO-a na svojem teritoriju, dok je podrška trupama i infrastrukturi NATO-a na području vlastite države najmanja među Slovacima, 37 posto, Česima (42 posto) i Bugarima (43 posto).

U Hrvatskoj dvije trećine ispitanih (66 posto) podržava stacioniranje NATO-ovih baza u državi, po čemu su Hrvati još jednom u društvu Mađara i Poljaka.

Ozren Žunec, sveučilišni profesor i stručnjak za sociologiju rata, koji je 2000. bio ravnatelj Hrvatske informativne službe (HIS), preteče današnje Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), drži kako velik utjecaj na ovakvo raspoloženje imaju česti izvještaji o uspješnim misijama pripadnika Hrvatske vojske u inozemstvu, primjerice na području Afganistana…

… I za kraj, Hrvatska je u vrhu kada je u pitanju nepovjerenje javnosti prema medijima. Najviše je prema tradicionalnim medijima skeptično 68 posto Poljaka, 63 posto Hrvata i 57 posto Rumunja pa Globsecov izvještaj završava zaključkom kako je i regija Srednje Europe pogođena globalnom erozijom povjerenja u informacije i vijesti. I kao posljedicu imamo, možemo dodati, shizofrenu situaciju kada javnost voli NATO i Vladimira Putina.