S obzirom na svoju misiju – unaprjeđenje demokratskih procesa, institucija i demokratske političke kulture te poticanje aktivnog i odgovornog sudjelovanja građana u političkim procesima – GONG izražava neslaganje s ustavotvornim referendumskim inicijativama Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje. Nevoljkost hrvatskih političkih elita da se bave važnim pitanjima obuhvatnog i koherentnog uređenja izbornog i referendumskog zakonodavstva opet nas je dovela u situaciju borbe za očuvanje osnovnih demokratskih i ustavnih vrednota Republike Hrvatske – ravnopravnosti i zaštite svih građana od diskriminacije, stoji u priopćenju GONG-a.

S referendumskom inicijativom Istina o Istanbulskoj ne slažemo se jer smatramo da je ratifikacijom Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji nakon dugo vremena došlo do pozitivnog iskoraka u pogledu zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj. Stoga bi njezino otkazivanje predstavljalo civilizacijski korak unazad koji, s obzirom na vrijednosti poštivanja ljudskih prava i zalaganja za ravnopravnost, ne možemo i ne želimo podržati.

S referendumskom inicijativom Narod odlučuje, koja je usmjerena na izmjene izbornog zakonodavstva, ne slažemo se jer se jednim od predloženih referendumskih pitanja namjerava ograničiti prava zastupnicima nacionalnih manjina, što ponovno predstavlja nasrtaj na prava manjinskih skupina u društvu. Takvo ograničavanje prava u suprotnosti je s temeljnim načelom parlamentarizma koje zahtijeva jednak status i prava svih parlamentarnih zastupnika.

S druge strane, ne poričući važnost i relevantnost prijeko potrebnog uređenja i demokratizacije izbornog sustava i političkih stranaka, smatramo da sadržaji referendumskog pitanja kojim se želi smanjiti Ustavom definiran broj saborskih zastupnika, smanjiti broj zastupnika nacionalnih manjina, uvesti tri preferencijska glasa bez pragova važenja, izmijeniti granice izbornih jedinica, smanjiti izborni prag pojedinih lista s 5% na 4% te uvesti dopisno i elektroničko glasanje ne trebaju biti regulirani Ustavom, nego cjelovitim, jedinstvenim izbornim zakonom. Neprimjerenost referendumskog načina izmjene izbornog zakonodavstva vidljiva je i u nepreciznosti i višeznačnosti predloženih rješenja: primjerice, nejasno je na što se odnosi predloženi izborni prag od 4% (izbornu jedinicu ili cijelu zemlju), a elektroničko glasanje nije jednoznačan pojam (razlikuje se elektroničko glasanje na biralištu od vrlo nepouzdanog glasanja putem interneta).

Ova, kao i druga pitanja koherentnog i konzistentnog uređenja izbornog zakonodavstva trebaju se što hitnije naći u širokoj stručnoj i javnoj raspravi kako bismo u Republici Hrvatskoj konačno dobili izborni sustav u formi jedinstvenog izbornog zakona koji omogućava djelotvornu i pravednu ravnotežu između predstavničke i direktne demokracije. Svoje prijedloge, izrađene u suradnji sa stručnjacima, temeljem ozbiljnih komparativnih analiza, GONG je nudio i HDZ-ovim i SDP-ovim Vladama proteklih godina, no unatoč deklarativnim najavama različitih premijera iz obiju stranaka o namjeri hvatanja u koštac s tim temama, naše analize i prijedlozi odbijale su se od čvrstog bedema obrane stranačkih sinekura i unutarstranačkih odnosa moći, za što najveću krivnju snose HDZ i SDP.

GONG se nada da će ova referendumska inicijativa prisiliti hrvatsku političku elitu da se ozbiljno primi posla uređenja izbornog i referendumskog zakonodavstva. Ne pristupe li političari ozbiljnim i sveobuhvatnim izmjenama, opetovano ćemo se suočavati s hirovitim ustavotvornim referendumskim inicijativama građana.