Zbog havarije plinske platforme Ivana D u olujnom nevremenu, koja je nakon višednevne potrage locirana na dnu mora, Greenpeace snažno apelira na Inu i Vladu da odgovor na taj incident prilagode ozbiljnosti situacije te da se hitno ispita rizik ispuštanja plina na svim platformama.

Za direktora Greenpeacea u Hrvatskoj Zorana Tomića neshvatljivo je i skandalozno da kompanija poput Ine, koja se pokušava prikazati odgovornom i pouzdanom, izgubi plinsku platformu na moru, kao i da je trebalo čak pet dana da je se locira.

“Taj incident ozbiljno narušava kredibilitet te kompanije u provođenju ionako opasnih radnji eksploatacije ugljikovodika iz Jadrana te zorno prikazuje postojanje ozbiljnih sigurnosnih prijetnji pri korištenju infrastrukture za fosilna goriva”, istaknuo je Tomić.

Iz te globalne organizacije za zaštitu okoliša dodaju da nije ponuđen nedvosmislen dokaz da je zatvaranje bušotine uspjelo ili možda metan, iznimno snažan staklenički plin, iz nje i dalje nekontrolirano istječe te odlazi u atmosferu i tako dodatno raspiruje klimatsku krizu.

Greenpeace stoga traži od Ine i nadležnih državnih tijela da hitno ispitaju istjecanje stakleničkih plinova iz ove i svih drugih bušotina na Jadranu. Novija znanstvena istraživanja pokazuju, naime, da je ispuštanje metana pri eksploataciji fosilnih goriva na moru znatno veće nego što se ranije procjenjivalo.

Tomić ističe da su Greenpeace i svi ostali ne tako davno dobivali informacije iz Ine, nadležnog ministarstva i agencije da eksploatacija nafte i plina na Jadranu ne predstavlja prijetnju za morski ekosustav jer se pritom navodno primjenjuju najviši ekološki i tehnološki standardi.

“Da je u pitanju bila naftna platforma, kakve se predviđaju u aktualnom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu RH, moguća ekološka i gospodarska šteta bila bi nesaglediva. Zar se zaista treba dogoditi havarija epskih razmjera da konačno shvatimo što nam stvarno znači Jadransko more i turizam”, pita se Tomić.

Iz Greenpeacea dodaju da čak i ako je automatsko zatvaranje bušotine ovaj put bilo uspješno, nema jamstva da će i drugi put uspjeti kada se dogodi takva situacija.

Inina plinska platforma Ivana D pronađena je na morskom dnu, istraga će utvrditi što je uzrok njena potonuća, a šteta se može procijeniti na 15-ak milijuna dolara, iako će biti i veća s obzirom na štete vezane za proizvodnju.

Olujni vjetar i valovi, naime, golemu su čeličnu konstrukciju jednostavno odlomili i potopili.

Klimatske promjene uzrokovane upravo fosilnim gorivima poput nafte i plina čine ekstremne vremenske uvjete sve češćima i razornijima, napominju iz Greenpeacea.

“Ovaj incident još je jedan u nizu primjera da se trebamo okrenuti obnovljivim izvorima energije i da više ne možemo i ne smijemo računati s fosilnim gorivima. Ne samo što njihovo izgaranje zagađuje okoliš, a klimatsku krizu gura prema točki nakon koje nema povratka, nego i infrastruktura za njihovu eksploataciju i transport uništava naše ekosustave, čak i onda kada je sve tobože u redu. A da nije u redu, vidjeli smo i sada”, zaključuje Tomić.