Hrvatska je treća zemlja u Europskoj uniji po broju ispitanika koji su čuli za neki projekt sufinanciran EU fondovima, pokazuje anketa Europske komisije objavljena u utorak.

U Hrvatskoj, koja je posljednja ušla u Europsku uniju 2013. godine, 72 posto ispitanika odgovorilo da je čulo za takve projekte. Prosjek EU-a je 39 posto.

“Takav rezultat nije nas iznenadio”, rekao je Gianluca Comuniello, dužnosnik Europske komisije, prilikom predstavljanja rezultata u Bruxellesu.

“To je efekt nedavnog članstva u EU-u. Europski fondovi su i dalje novost u Hrvatskoj, oni su vijest ondje. Nedavno je u Hrvatskoj otvoren i Pelješki most pa su ljudi čuli za projekt”, dodao je Comuniello za Hinu.

Most na poluotoku Pelješcu, dug 2,4 kilometra koji je povezao jug Hrvatske zaobilazeći BiH, otvoren je u srpnju 2022. Vrijedan 550 milijuna eura, od čega je iz proračuna Europske unije uplaćeno 357 milijuna eura, najskuplji je projekt ikad sufinanciran novcem EU-a.

Istraživanje Eurobarometar provela je za Europsku komisiju tvrtka Ipsos nazivajući telefonom 25.718 građana EU-a tijekom lipnja 2023.

Siromašnije članice bolje upućene u mogućnosti fondova

U Poljskoj je 80 posto ispitanika reklo da je čulo za neki sufinancirani projekt, pa je to zemlja s najviše potvrdnih odgovora. Slijedi Slovačka sa 73 posto.

“S druge strane su bogate zemlje, s velikim proračunima, gdje EU fondovi nemaju veliku ulogu”, rekao je Comuniello. “Zato se ondje rijetko u medijima spominju EU fondovi”, dodao je.

Samo 15 posto Danaca, 16 posto Nijemaca i 18 posto Nizozemaca reklo je da je čulo za neki projekt sufinanciran u njihovoj zemlji. To su ujedno zemlje koje uplaćuju više novca u zajednički proračun EU-a, nego što iz njega dobivaju.

Novcem iz zajedničkog proračuna pune se EU fondovi iz kojih se s 85 posto sufinanciraju infrastrukturni, obrazovni, ekološki i drugi projekti čiji je cilj smanjiti razvojne nejednakosti u bloku od 27 država.

Oko 392 milijarde eura, odnosno trećina proračuna EU-a, namijenjena je u tu svrhu u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Hrvatskoj je u tom razdoblju na raspolaganju 9 milijardi eura.

“U Hrvatskoj mnogi smatraju da projekti sufinancirani tim novcem imaju pozitivan utjecaj”, izjavio je Comuniello.

Od ispitanika u Hrvatskoj, koji su čuli za neki sufinancirani projekt, njih 87 posto je odgovorilo da je projekt imao pozitivan utjecaj na razvoj regije ili grada gdje se odvija, pokazuje anketa. S druge strane, u Italiji je samo 56 posto ispitanika reklo to isto, najmanje u EU.

Anketa je objavljena povodom Europskog tjedna regija i gradova, najveće konferencije posvećene EU fondovima, kojoj ovaj tjedan prisustvuje 7.000 sudionika. Hrvatski ministar regionalnog razvoja Šime Erlić u četvrtak će sudjelovati na konferenciji.

Novac iz EU fondova bio je prije deset godina jedan od glavnih argumenata u Hrvatskoj za članstvo u EU.  (Hina)