Ušli smo u eru gdje humanističke discipline igraju ključnu ulogu u promicanju umjetne inteligencije. Humanisti mogu pridonijeti razumijevanju etičkih, društvenih i kulturnih implikacija AI, što je ključno za njezin odgovoran razvoj i primjenu. Njihova je uloga pomoći u osiguravanju da se AI koristi za dobrobit društva i da se izbjegnu potencijalni negativni učinci”, rekao nam je Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Bogdan smatra kako je potrebno ulagati upravo u razvoj edukacija o korištenju umjetne inteligencije i njezinih alata, a da bi se to postiglo prijeko je potrebno stvoriti određenu platformu za raspravu i usvajanje pozitivnih zakonodavnih i praktičnih rješenja vezanih uz upotrebnu AI. Upravo ovdje svoj značajan doprinos može dati i Nacionalna zaklada. Prepoznajući važnost ovog pitanja, Nacionalna zaklada je raspisala natječaj za Tematske sustavne podrške koji, između ostalog, omogućuje relevantnim stručnjacima da se posvete proučavanju i podučavanju o korištenju AI.

“Edukacija postaje ključna kako bismo osigurali da ljudi ispravno koriste ove tehnološke alate na način koji potiče inovacije, ali istovremeno čuva temeljne ljudske vrijednosti. Po meni potrebno je paralelno ulagati u nekoliko različitih područja vezanih uz AI i vidjeti kako se Hrvatska može što bolje pozicionirati u tom području”, rekao nam je Bogdan.

Dodao je kako smatra da su pritom ključna sljedeća područja: Daljnji razvoj umjetne inteligencije u tehničko-tehnološkom smislu; Prilagodba postojeće tehnologije za specifične potrebe npr. zdravstveni servisi; Edukacije o korištenju umjetne inteligencije i Razvoj kontrolnih mehanizama i regulatornog okvira za etičnu upotrebu umjetne inteligencije.

“Za prve dvije komponente potrebno je stvarati poticajno okruženje i poticati privatni sektor i akademsku zajednicu te paziti da regulatorni okvir prati inovacije, dok je za druge dvije komponente potreban puno širi angažman dionika.”

Među prvima u Europi

Zanimalo nas je na koji način Nacionalna zaklada ovdje može dati svoj doprinos.

“Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva je, kao i mnogi drugi, prepoznala važnost suočavanja s društvenim rizicima koje sa sobom donosi upotreba umjetne inteligencije te je kroz svoje sustavne podrške među prvima u Europi pokrenula ulaganje sredstava u stvaranje platforme na kojoj će stručnjaci raspravljati o rizicima upotrebe AI, javno zagovarati načine njihova rješavanja te educirati javnost o ovoj temi”, istaknuo je naš sugovornik.

Dodao je kako je Vlada Republike Hrvatske osigurala sredstva za provedbu Tematskih sustavnih podrški organizacijama civilnoga društva. Većina sredstava usmjerena je na pružanje podrške udrugama osoba s invaliditetom i udrugama iz Domovinskog rata, međutim dio sredstava je usmjeren za 6 tema koje predstavljaju moderne društvene izazove i to od demografije, kvalitete sustava za zaštitu od obiteljskog nasilja, klimatskih promjena, ravnoteže privatnog i poslovnog života pa do umjetne inteligencije. Dakle, kroz čak dva (Usklađivanje privatnog i poslovnog života i Umjetna inteligencija i društveni razvoj) od šest tematskih područja financirat će se udruge koje se bave korištenjem umjetne inteligencije – od korištenja AI radi rasterećenja radnih zadataka pojedinaca do etičnog korištenja AI.

Ideja je kroz tematske sustavne podrške pružiti podršku udruzi koja promiče etično korištenje umjetne inteligencije u izbornim procesima, sprečavanje zloupotrebe tehnologije za kršenje ljudskih prava te na iste upozorava javnost.

Cilj poziva, između ostalog, jest kreiranje platforme u kojoj će udruga u suradnji sa znanstvenim organizacijama omogućiti edukaciju učitelja, profesora i nastavnika (kao najbitnijih prenositelja znanja budućim generacijama) da se susreću sa stručnjacima za AI i od njih uče o različitim načinima korištenja umjetne inteligencije te o tome kako znanja o korištenju i prednostima AI prenositi učenicima i studentima. Naime, potreba takvih edukacija pokazuje se sve većom.

Poznato je da kod nekih ljudi AI izaziva osjećaj neizvjesnosti ili zabrinutosti, a kod drugih korisnost i ushićenje. Ima li mjesta za zabrinutost kod građana te kako će se kroz podrške Nacionalne zaklade unaprijediti etičnost korištenja AI?

“Umjetna inteligencija i njeno korištenje promijenit će društvo, nešto slično kao što se dogodilo uvođenjem široke upotrebe osobnih računala, a i nekoliko puta kroz povijest smo imali priliku vidjeti uvođenja novih tehnologija koje su značajnije mijenjale društvo. Isto očekujem da će biti i s umjetnom inteligencijom. Osobno ne vidim nekih većih razloga za zabrinutost, vidim puno promjena kao i puno prostora za savladavanje novih vještina, očekujem da će se uskoro u životopisima navoditi vještine postavljanja kvalitetnih upita jezičnim modelima kao što se trenutno navode vještine korištenja računalnih programa. Osobnog sam uvjerenja kako će tržište rada preferirati djelatnike koji svladaju vještine korištenja AI te da će ih to značajnije bolje pozicionirati”, istaknuo je Bogdan.

Dodao je kako će zbog šire upotrebe AI biti potrebno unaprijediti određene modele koje sada koristi javna uprava.

“Primjer su, recimo, razni obrasci u koje se upisuju opisni tekstovi. Imamo ih u primjeni na mnogim mjestima – od prijava na natječaje do različitih izvještaja. Već sad je vidljivo korištenje jezičnih modela umjetne inteligencije prilikom popunjavanja istih, a pitanje je trena kada će to prevladati u tolikoj mjeri da će se ti postupci morati mijenjati.”

‘AI već ušla u obrazovne institucije’

Naglasio je i to kako je vrlo važno urediti etičnost korištenja umjetne inteligencije, pogotovo kako bi se sačuvali demokratski procesi.

“Nacionalna zaklada kroz svoju sustavnu podršku financirat će i pratiti rad platforme koja će se baviti, između ostaloga, uspostavom suradnje s nadležnim državnim institucijama u području tržišta rada i izbornog procesa te s donositeljima odluka i tijelima javne vlasti, a upravo u cilju iznalaženja učinkovitih modela korištenja umjetne inteligencije.”

Bogdan je dodao kako je činjenica da je AI na mala vrata već ušla u obrazovne institucije te da je i akademska zajednica prihvatila i prepoznala važnost umjetne inteligencije, a to se očituje i u tome što su na različitim fakultetima i studijima u Hrvatskoj pokrenuti diplomski studiji ili kolegiji koji se bave umjetnom inteligencijom, kao i u tome što umjetna inteligencija postaje sve češća tema znanstvenih i diplomskih radova.

Zanimalo nas je zašto je AI bitna za društveni razvoj te koji su rizici, a koje pozitivne strane korištenja AI.

“Umjetna inteligencija ima potencijal transformirati društvo u mnogim područjima, kao što su zdravstvo, obrazovanje, novinarstvo. AI može pomoći u poboljšanju kvalitete života ljudi, povećanju produktivnosti i učinkovitosti te stvaranju novih radnih mjesta. Stoga je važno da Hrvatska bude aktivni sudionik u razvoju i primjeni umjetne inteligencije. To će nam omogućiti da iskoristimo potencijal AI-ja za dobrobit hrvatskog društva. Rizici korištenja umjetne inteligenciji postoje. Prošli tjedan imali smo priliku vidjeti rezultate istraživanja koje je proveo MMF, a koje se bavilo umjetnom inteligencijom i koje naglašava kako bi umjetna inteligencija mogla utjecati na oko 60 % radnih mjesta u razvijenim gospodarstvima. Slične teme bile su i okosnica rasprava Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.”

Kao jedan od primjera korištenja umjetne inteligencije u negativnom kontekstu, dodao je, zadnjih dana svi spominju lažnu audio snimku američkog predsjednika Joea Bidena koji poziva ljude da ne izađu na izbore, a koja snimka je krivotvorena korištenjem umjetne inteligencije.

“Umjetna inteligencija može se zloupotrijebiti kao i svaki drugi postojeći alat – računalo, e-mail, telefon, bilo kakav stroj. To, naravno, ne znači da bi rizike korištenja umjetne inteligencije trebalo ignorirati, nego da je potrebno usmjeriti pažnju na smanjivanje i eliminiranje tih rizika i korištenje umjetne inteligencije na najbolji mogući način. Upravo je to prepoznala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva te u tu svrhu raspisala spomenuti natječaj kojim se ulažu sredstva u tematsku sustavnu podršku putem koje će biti financirano javno zagovaranje primjerenog reguliranja područja AI.

“Velik broj svjetskih lidera često ističe različite rizike korištenja umjetne inteligencije. Tako se i papa Franjo više puta osvrnuo na AI te istaknuo kako učinak uređaja čiji se rad bazira na umjetnoj inteligenciji, neovisno o temeljnoj tehnologiji, ne ovisi samo o načinu na koji su izrađeni, nego i o ciljevima i interesima onih koji ih posjeduju i onih koji ih razvijaju te o situacijama u kojima se koriste”, istaknuo je Bogdan.

Pokretači pozitivnih promjena

Ne smijemo zaboraviti, dodao je, da je i prva industrijska revolucija u 18. stoljeću u početku izazvala veliki otpor radnika protiv uvođenja strojeva bez kojih danas ne možemo zamisliti svijet. Također, digitalna revolucija donijela nam je intenzivne društvene promjene koje možemo zahvaliti računalima i komunikacijskim tehnologijama koje su predstavljale početak informatičkog doba.

“Sociološko-ekonomski utjecaj novih digitalnih tehnologija bilo je nemoguće predvidjeti. Nedvojbeno je kako upravo zahvaljujući razvoju digitalizacije nastaju nova zanimanja, nameću se nova društvena pravila, mijenjaju se načini komunikacije među ljudima, a na navedeno je najveći utjecaj imala i popularizacija korištenja interneta i različitih društvenih mreža koje su na mala vrata tijekom zadnja dva desetljeća ušle u svakodnevnu upotrebu gotovo svakog pojedinca i to bez posebnog otpora. Jasno je i neizbježno kako će u narednim desetljećima AI preoblikovati postojeća radna mjesta, ubrzati radne procese, s pomoću AI obavljat će se određeni repetitivni poslovi koje sada obavljaju ljudi/radnici. Navedeno ne znači da će ljudska radna snaga postati nebitna i nepotrebna već samo da će ljudi obavljati sofisticiranije poslove koji će zahtijevati znanje o korištenju umjetne inteligencije”, naglasio je naš sugovornik.

Za kraj nam je otkrio kako vidi budućnost u narednih desetak godina.

“Nadam se i vjerujem da će u budućnosti AI iznjedriti prvenstveno pozitivne društvene promjene, pridonijeti automatizaciji rutinskih zadataka, rasteretiti radnike i doprinijeti smanjenju stresa te se pokazati kao podrška usklađivanju privatnog i poslovnog života ljudi. Kroz informiranje javnosti, organizacije civilnoga društva već su se dokazale kao relevantan pokretač pozitivnih društvenih promjena. Stoga, ovim putem pozivamo sve udruge koje okupljaju stručnjake iz relevantnih područja da se aktivno uključe i prijave na objavljeni poziv za iskaz interesa za uključivanje u Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade (rok prijave je 31. siječnja) te tako daju svoj doprinos u oblikovanju pozitivnih društvenih promjena. Promjene koje donosi AI potrebno je iskoristiti kao priliku da gradimo bolje društvo u kojem tehnologija pomaže čovjeku”, poručio je za kraj Luka Bogdan.

Napisala: Maja Šubarić Mahmuljin

Prenosimo : generacija.hr  –  https://generacija.hr/mladi/hrvati-moraju-sto-prije-svladati-umjetnu-inteligenciju-i-koristiti-njezine-prednosti-to-postaje-kljucno/