Održana je posljednja radionica u sklopu aktivnosti jačanja kapaciteta medijskih djelatnika na projektu Uključiva kultura – potpora socijalnoj Inkluziji kroz kulturu putem Vijenca. Uz predavača Igora Kanižaja na radionici su gostovali Jasna Vaniček-Fila iz Ministarstva kulture i medija te Miroslava Rožanković iz Zajednice Susret, piše Martin Labaš za Inkluziju, podstranicu Vijenca, koju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Posljednja radionica u ciklusu edukacije novinara i stručnih suradnika u sklopu projekta Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca održana je 11. prosinca 2021. u maloj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Radionicu pod nazivom Ranjive skupine, izvanredni događaji i kultura vodio je profesor Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, pročelnik Odjela za medije MH, a posebni gosti predavači koji su sudjelovali u programu radionice bili su ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture i medija Jasna Vaniček-Fila koja je održala predavanje na temu Kako kreirati strategije za poticanje inkluzije kroz kulturu i medije? te predsjednica humanitarne organizacije Zajednica Susret Miroslava Rožanković, koja je održala predavanje na temu Kako uključiti bivše ovisnike u javni život i medijski prostor?

Za etičke kodekse
Igor Kanižaj u svojem se predavanju osvrnuo na različite aspekte novinarskog izvještavanja u izvanrednim događajima – koliko je različita percepcija nasilja na individualnoj razini, kao i o nasilju o kojem se svakodnevno izvještava u medijima. Tema je dotaknula razne aspekte izvještavanja o nasilju, kao i brojne aspekte katastrofa i traumatičnih događaja, nepoštivanje i ne slijeđenje pravila struke, etičkih kodeksa i odrednica do te mjere da subjekti samih priča nerijetko podliježu sekundarnoj viktimizaciji, dodjeli krivice i predbacivanju javnosti u cilju podizanja čitanosti i prodaje medija. Na primjeru potresa na Banovini medijskim djelatnicima približeno je kako se novinari u svakodnevnom radu susreću s pitanjima etičke naravi. U izvanrednim situacijama uloga i pristup novinara od izuzetne su važnosti, potrebno je ispitati koji su motivi za plasiranje informacije, poštuje li se novinarska etika, je li moguće i na koji način provjeriti informacije te predvidjeti posljedice koje sami medijski izvještaji mogu imati na žrtve i percepciju šire javnosti. Sudionici radionice su također kroz vlastito iskustvo i primjere izvještavanja i stvarnih novinarskih situacija u kojima su izvještavali podijelili iskustva suočavanja s različitim oblicima nasilja o kojemu su izvještavali, kao i detalje iz svakodnevnog rada u redakcija na koje nisu mogli utjecati zbog uređivačke ili izdavačke politike.

Od posebnog je značaja bilo i izlaganje Jasne Vaniček-Fila iz Ministarstva kulture i medija, čija perspektiva nije bila samo kao djelatnice Ministarstva, već i kao iskusne medijske djelatnice. Jasna Vaniček-Fila je sve prisutne pozvala na daljnje sudjelovanje i na davanje prijedloga za radne skupine i poboljšanja u medijskoj sferi, kao i u novom Zakonu za medije te sustavu provjere činjenica koji će uskoro biti ustanovljen. Osvrnula se i na nedavno istraživanje koje je za potrebe Ministarstva provodila agencija Ipsos Puls vezano uz medijsku pismenost koje je pokazalo prilično alarmantne rezultate: tri četvrtine građana informacije koje konzumira na internetu i društvenim mrežama ne provjerava u drugim izvorima. Također se osvrnula i na „dvosjekli mač“ koji predstavlja doba brze razmjene informacija i digitalizacije u kontekstu izvještavanja u izvanrednim situacijama – iako se danas informacije mogu prenijeti iznimno brzo i u tome se pokazuje iznimna korist, jednako tako se brzo šire i dezinformacije te raste odgovornost medijskih djelatnika. Jasna Vaniček-Fila govorila je i o SLAPP tužbama, a poseban je značaj dala „glasu novinara“ – odnosno sve prisutne medijske djelatnike pozvala je na javnu raspravu, na davanje prijedloga, konstruktivnih kritika te na identifikaciju propuštenih prilika i „sitnica“ koje u spektru velikih reformi prođu nezamijećene, kako bi se u idućem reformskom ciklusu zaista sveobuhvatno reformiralo na bolje.

Socijalno isključeni u medijima nerijetko podliježu sekundarnoj viktimizaciji, dodjeli krivice i predbacivanju javnosti u cilju podizanja čitanosti
Svoje iskustvo novinarima je prenijela i Miroslava Rožanković koja je, nakon dugogodišnjeg rada u novinarstvu, tijekom kojeg je stekla bogato iskustvo, svoj rad nastavila u organizaciji Zajednica susret. Na radionici je nastojala približiti jednu od ranjivih skupina u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, liječene ovisnike. Organizacija Zajednica susret bavi se resocijalizacijom i destigmatizacijom liječenih ovisnika te nastoji senzibilizirati cjelokupnu, ali i stručnu javnost za rad na problemu socijalne reintegracije liječenih ovisnika, zbog čega u organizaciji posebne mjere razvijaju u okviru medijskog rada.

Moderirane rasprave
Dvanaest cjelodnevnih radionica pred suradnike na projektu dovelo je brojne iznimne predavače i istaknute medijske djelatnike, kao i profesionalce iz drugih srodnih područja. U siječnju 2021. glavni urednik Vijenca i voditelj ovoga EU projekta, Goran Galić, te Boris Beck u funkciji urednika priloga Inkluzija predstavili su projekt, ciljeve, očekivanja te načine suradnje u izradi priloga koji će biti objavljivani. Predavači su u svojim predavanjima naglasak stavljali na medijsku stranu i perspektivu izvještavanja o socijalno ranjivim i isključenim skupinama, uz posebne fokuse na medijsku i informatičku pismenost, obrazovanje te na rad sa svim dobnim skupinama kroz uključive i interaktivne materijale. Predavanja su tematizirala područja siromaštva, beskućništva, teme vezane uz izvještavanje o djeci, mladima, nezaposlenima, braniteljima, osobama s invaliditetom, s posebnim naglaskom na socijalnom uključivanju kroz kulturu i umjetnost. Sami predavači uključivali su sveučilišne profesore, socijalne radnike, psihologe, pedagoge, novinare i druge profesionalce koji su uključeni u rad hrvatske medijske scene. Kao standardni dio svakog ciklusa predavanja održane su i moderirane rasprave s različitim temama, kao i redakcijski kolegiji sa svrhom istraživanja novih tema, područja i potencijalnih sugovornika.

Uz Igora Kanižaja koji je vodio zadnju radionicu, radionice su vodili Danijel Labaš pročelnik Odsjeka za komunikologiju na Hrvatskim studijima i diplomirani sociolog Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma. Iz udruge Pragma doprinos edukacijama dale su i psihologinja Marija Granić i socijalna radnica Adrijana Hadžić koje su, svaka iz svog aspekta, podijelile iskustva iz svakodnevnog rada savjetovanja s mladima. Nedjeljko Marković bavio se temama siromaštva i socijalne isključenosti s posebnim naglaskom na neke ranjive skupine u hrvatskom društvu, stambenom politikom i stanovanja u Hrvatskoj i cjeloživotnim obrazovanjem. Održao je ciklus predavanja s naglašenom statističkom i podatkovnom stranom o konceptima mjerenja siromaštva i socijalne isključenosti te kako se iste te teme obrađuju u medijima. Takvim tipom predavanja postavljen je inicijalni ton – radionice nisu bile osnovno-informativnog karaktera, već je u njihovom sadržaju ponuđen bogati brojčani prikaz podataka potrebnih za daljnje istraživanje i otvaranje novih tema, kao i za pronalazak adekvatnih sugovornika iz obrađenoga područja. Danijel Labaš detaljnije se osvrnuo na cjelokupnu sferu medijske i novinarske etike u izvještavanju unutar okvira inkluzivnosti te na to kako pristupati radu u takvom području na najbolji mogući način. Obradio je teme inkluzivnosti današnjih stilova medijske kulture, dobre i loše medijske prakse ovoga područja te jesu li mediji svojevrsna škola medijskih odnosa. Igor Kanižaj posebnu pozornost dao je prikazu osoba s invaliditetom u medijima i modelima izvještavanja o osobama s invaliditetom, kao i stereotipima o djeci i mladim migrantima. Ova je radionica uz posebnu težinu sve prisutne podsjetila na medijsko crnilo s kojim se redovito suočavamo, a kao medijski djelatnici u istome i sudjelujemo.

Neka od imena koja su obogatila radionice su Sandra Šipka, magistra psihologije koja je govorila o osobnom i profesionalnom iskustvu u cjeloživotnom učenju te o art terapiji kojom liječi svoje korisnike, Ivana Sučić, diplomirana novinarka koja radi na Hrvatskom radiju, a profesionalno iskustvo stekla je u novinarstvu o obrazovanju i

cjeloživotnom učenju, Paula Brcković, magistra filozofije s iskustvom vlastitog rada u području cjeloživotnog učenja, Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike, Stanislav Kovačić, violončelist, skladatelj glazbe za film i kazalište, Ivan Uldrijan s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu koji je proveo niz istraživanja o djeci, mladima i manjinama i medijskoj pismenosti za navedene ranjive skupine te o njihovom prikazu u medijima.

Zalog za budućnost
Godinu dana dvadeset je novinara pohađalo edukacije kako bi stekli vještine za profesionalno izvještavanje o ranjivim skupinama tijekom svog budućeg rada. Riječ je o novinarima koji se u svom poslu bave raznim područjima kao što je kultura ili obrazovanje, različitih su dobnih skupina, iz raznih dijelova Hrvatske. Prošireni su vidici medijskih djelatnika kojima ranjive skupine nisu bile u prvom planu tijekom njihovog dosadašnjeg rada. Prenesena su znanja o ulozi i važnosti medija u suvremenom društvu s posebnim naglaskom na etička pitanja odnosa medija u izvještavanju o ranjivim skupinama i pitanjima vezanima uz uključivanje tih skupina našega društva u medijski prostor na ravnopravan način. Na temelju konkretnih primjera iz novinarske prakse novinare se pripremilo za samostalno istraživanje i izvještavanje o ranjivim skupinama. Dodatna vrijednost edukacijama je što novinari paralelno stvaraju medijski sadržaj o ranjivim skupinama pisanjem za Inkluziju. Dio s edukacijama zaokružen je dodjelom certifikata novinarima koji su stekli specifična trajna znanja i vještine prilikom pohađanja radionica u sklopu projekta Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca.

……………………………………………………..

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.