Povodom Svjetskog dana beskućnika i ove godine organiziramo Nacionalni susret o beskućnicima, koji će se održati u Karlovcu 9. i 10. listopada s kojeg ćemo poslati poruke donositeljima odluka na svim razinama i hrvatskoj javnosti u svrhu poticanja na prevenciju beskućništva, razvoj usluga koje će doprinijeti boljoj skrbi za beskućnike te na postupanje u zaštiti svojih sugrađana u izvanrednim uvjetima. Dana 9. listopada od 10,30 do 13,30 sati, u Restoranu Kristal, Matka Laginje 1, Karlovac održava se Javna tribina o beskućništvu, a 10. listopada od 10,00 do 13,00 sati, na Šetalištu Franje Tuđmana u Karlovcu, članice Hrvatske mreže beskućnika prestavit će svoj rad – navela je u priopćenju Hrvatska mreža za beskućnike, koje prenosimo u cjelosti.

Svjetski dan beskućnika obilježava se 10. listopada. Navedenog dana, organizacije iz čitavog svijeta, na različite načine provode aktivnosti s ciljem senzibiliziranja javnosti i ukazivanja na sve kompleksniju problematiku beskućništva i probleme beskućnika.

Beskućništvo je u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, rastući socijalni problem. Hrvatska mreža za beskućnike procjenjuje da je u Hrvatskoj, prema definiciji UN-a, oko 2.200 apsolutnih beskućnika, osoba koje nemaju „krov nad glavom“ te borave na javnim mjestima i mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje. Također, procjenjujemo kako je više od 10.000 relativnih beskućnika, koji imaju „krov nad glavom“, ali bez osiguranih osnovnih standarda zdravlja i sigurnosti.

U Hrvatskoj, još uvijek, postoji samo 13 prihvatilišta i prenoćišta koja se nalaze u Splitu, Kaštelima, Šibeniku, Zadru, Rijeci, Puli, Karlovcu, Zagrebu, Varaždinu i Osijeku te jedan hostelski smještaj u Dubrovniku. Ukupni smještajni kapacitet navedenih prihvatilišta je dostatan za oko 450 osoba, što je nedostatno za zbrinjavanje svih potrebitih, posebno u zimskim uvjetima.

Organizacije koje se bave problematikom beskućništva u Hrvatskoj, uz pomoć nadležnog Ministarstva i europskih fondova pokrenule su različite usluge poput dnevnih boravaka, stambenih zajednica, osposobljavanja za zaposlenje, pomoći i podrške u zapošljavanju, socijalnog uključivanja, ali i dalje ostaje problem nedostupnosti takvih usluga u svim gradovima i mali broj organizacija koje se bave ovom problematikom.

Ovogodišnji Svjetski dan beskućnika obilježavamo u vrijeme globalne pandemije zbog koje se u Hrvatskoj i svijetu znatno povećao broj beskućnika te koja je doprinijela pogoršanju njihovih poteškoća i problema.

Apelirali smo na nadležna državna tijela i tijela lokalne i područne samouprave te stožere civilne zaštite, kako je krajnje vrijeme da se pobrine i za osobe koje borave na javnim mjestima i mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje i čiji su životi su ugroženi zbog nemogućnosti da se adekvatno zaštite.

Aktivacijom Plana zbrinjavanja beskućnika u zimskim vremenskim uvjetima koje je donijelo ministarstvo nadležno za socijalnu skrb na temelju prijedloga jedinica lokalne i područne samuprave, kao oblik skrbi za beskućnike tijekom pandemije, nije postignut dodatni angažman lokalnih zajednica kao ni angažman organizacija koje se navode u planu, već je kompletna problematika prebačena isključivo na organizacije koje pružaju usluge privremenog smještaja i koje su, u okviru svojih skromnih financijskih, logističkih i prostornih mogućnosti, osigurale skrb za postojeće korisnike.

I dalje veliki broj beskućnika u većim gradovima, posebno u Zagrebu, boravi na javnim mjestima i u objektima koji nisu namijenjeni za stanovanje i nemaju mogućnosti obavljati osobnu higijenu i pridržavati se preporuka epidemiologa čime ugrožavaju i svoje sugrađane.