Hrvatska je na prvom mjestu u EU-u kada je riječ o sprječavanju ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja, no u ispunjavanju ostalih pet ciljeva u području obrazovanja i osposobljavanja za 2020. još uvijek zaostaje za drugim zemljama članicama Europske unije, istaknuto je u utorak na predstavljanju publikacije Europske komisije “Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2018“ u Zagrebu.

U Hrvatskoj je u 2017. udio osoba koje su rano napustile obrazovanje i osposobljavanje bio 3,1 posto čime je ispunjen cilj EU-a da se udio takvih osoba smanji na na ispod deset posto. Prema tom pokazatelju Hrvatska je u vrhu Europske unije.

Prema indikatoru predškolskog odgoja i obrazovanja (od četvrte godine do osnovnog obrazovanja) Hrvatska sa 75.1 posto u prošloj godini zaostaje za ciljem od 95 posto koji je gledajući cijelu Europsku uniju već postignut.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je na predstavljanju publikacije istaknula da se u suradnji s drugim ministarstvima radi na približavanju Hrvatske tom cilju EU-a. Podsjetila je na provođenje pilot projekta kurikularne reforme “Škola za život” i napomenula da dobre rezultate ne možemo očekivati preko noći.

“Nije se ulagalo u učitelje, nije se ulagalo u reforme i trebaju proći godine da ostvarimo bolje rezultate.“, rekla je Divjak.

Stefaan Hermans, direktor u Glavnoj upravi za obrazovanje mlade, kulturu i sport Europske komisije, istaknuo je da je “ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budućnost“ i upozorio Hrvatsku da mora ostati fokusirana u nastojanjima da ispuni šest ciljeva EU-a do 2020. godine.

Hermans je istaknuo da je obrazovanje jedan od prioriteta EU-a, a ulagati u obrazovanje se može uz potporu programa Erasmus+, europskih strukturnih i investicijskih fondova, kroz Inicijativu za zapošljavanje mladih, Europske snage solidarnosti, pa i Obzor 2020.

Europska komisija prati Hrvatsku i ostale članice EU-a na putu prema modernizaciji obrazovnog sustava, a u Pregledu obrazovanja i osposobljavanja 2018. prikazuje se napreduju li države članice i ispunjavaju li postavljene ciljeve.

U Hrvatskoj su još uvijek visoki udjeli 15-godišnjaka sa slabim rezultatima u znanosti, matematici i čitanju. Cilj je spustiti se ispod 15 posto. U Hrvatskoj se u odnosu na 2012., u 2017. još povećao udio 15 -godišnjaka sa slabim rezultatima, osobito u znanosti, sa 16,6 posto na 20,6 posto.

Udio odraslih koji sudjeluju u učenju (25-64 godine) u Hrvatskoj je prošle godine iznosio 2.3 posto, na razini Europske unije 10.9 posto dok je cilj koji je potrebno dostići 15 posto.

U preostala dva cilja Europske unije uvršteni su još stjecanje tercijarnog obrazovanja (30-34 godine) i stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale prema stečenom obrazovanju (20-34 godine). Prema ovogodišnjem pregledu Europske komisije, Hrvatska i u ovim slučajevima mora pojačati svoje aktivnosti.