Velike razlike u potrošnji među 28 zemalja Europske unije zabilježene su i u 2015. godini a Hrvatska se izjednačila s Rumunjskom na začelju ljestvice zemalja EU s potrošnjom po stanovniku znatno ispod prosjeka Unije, pokazuju u srijedu objavljene prve procjene Eurostata.

U Hrvatskoj je stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći u 2015. godini bila 42 posto niža od prosjeka EU, pokazuju prve procjene Eurostata za 2015. godinu. U 2014. bila je 40 posto ispod europskog prosjeka.

Hrvatska se tako u 2015. izjednačila s Rumunjskom, a nižu je razinu potrošnje po stanovniku bilježila samo Bugarska, 49 posto ispod prosjeka u EU.

U samom vrhu i dalje je Luksemburg, gdje je stvarna individualna potrošnja mjereno paritetom kupovne moći u 2015. godini po stanovniku za čak 37 posto premašivala prosjek EU-a. Time je ipak smanjena u odnosu na godinu ranije kada je bila 41 posto iznad europskog prosjeka.

U 2015. drugu je poziciju po potrošnji po stanovniku u EU zauzela Njemačka, s 24 posto većom potrošnjom po stanovniku u odnosu na prosjek.

U Austriji, Velikoj Britaniji, Danskoj, Finskoj, Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Švedskoj potrošnja po stanovniku bila je za 10 do 20 posto iznad europskog prosjeka.

Italija je ponovo bila najbliža prosjeku, a slijede Irska i Cipar sa pet odnosno 10 posto slabijom potrošnjom u odnosu na prosjek.

U Španjolskoj, Portugalu, Litvi, Grčkoj i Malti potrošnja po stanovniku u 2015. godini bila je za 10 do 20 posto ispod prosjeka, a u Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Sloveniji 20 do 30 posto niža u odnosu na prosjek u EU.

Estonija, Latvija i Mađarska imale su potrošnju po stanovniku za 30 do 40 posto ispod prosjeka, pokazale su prve procjene Eurostata za 2015. godinu.

Duboki jaz i mjereno BDP-om po stanovniku

Značajne razlike unutar EU-a vidljive su i kod pokazatelja BDP-a po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći, koji je i lani bio daleko najviši u Luksemburgu, i to nešto više od dva i pola puta veći od prosjeka u EU.

Najniži je bio u Bugarskoj i Rumunjskoj, 54 odnosno 43 posto ispod prosjeka Unije.

U skupini je i Hrvatska, koja je i po ovom pokazatelju vrlu blizu Rumunjske. Tako je hrvatski BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći u 2015. bio 42 posto niži od europskog prosjeka. U 2014. godini bio je 41 posto niži od prosjeka.

Slijede Mađarska i Latvija s BDP-om po stanovniku 32 posto odnosno 36 posto ispod prosjeka Unije, te Estonija čiji je BDP 26 posto ispod EU prosjeka.

Najbliže si europskom prosjeku po tom pokazatelju Italija i Francuska, čiji je BDP pet posto ispod odnosno šesto posto iznad europskog prosjeka.

U skupini zemalja s najvišom razinom tog pokazatelja našle su se – iako daleko ispod Luksemburga – Irska, čiji je BDP po stanovniku 45 posto iznad europskog prosjeka, te Nizozemska, Austrija i Njemačka, s BDP-om po stanovniku 29 posto, odnosno 27 i 25 posto iznad prosjeka.

Eurostat objavljuje procjene dva puta godišnje, u lipnju i u prosincu. (HINA)