Javni podaci koji se tiču npr. stranačkih financija ili dužnosničkih poslova ili zastupničkih odluka, u Hrvatskoj su vrlo često javni samo teoretski i načelno. Jer, u praksi, nerijetko su teško dostupni široj publici. Naročito je to došlo do izražaja u ovom desetljeću, s bržim razvojem internetskih mogućnosti arhiviranja i pretraživanja svakojake digitalizirane građe. U odnosu na rastuće tehničke mogućnosti, naime, sve je očitiji manjak informacija i spoznaja koje se zaista stavljaju na raspolaganje javnosti. A iz toga se može zaključiti da institucije plaćene iz državnog proračuna očito ne čine dovoljno za dizanje standarda transparentnosti i otvorenosti prema građanstvu.

Autor Igor Lasić, DW

Imajući to u vidu, aktivisti udruge Gong već nekoliko godina razvijaju internetske alate za ispravljanje te vrste problema. Točnije, sad već davnašnji usamljeni prethodnik njihove inicijative potječe još iz 2001. godine, kad je pokrenuta stranica “Novine narodu”. Počelo je s rješenjem Narodnih novina – državnog lista koji služi objavljivanju službenih odluka vlade i sabora – da se na korištenje publiciranog materijala uvede pretplata. Aktivisti su dotične podatke odmah stavili na internet, a uskoro i ušli u suradnju s Hrvatskim saborom na izradi stranice koja u funkciju stupa dvije godine kasnije. “Do danas je malo napredovala u smislu otvorenosti podataka”, rekla nam je o toj stranici Melisa Skender iz Gonga.

Veća mogućnost pretraživanja samo za imućnije

No, kako točno izgleda ponašanje vlasti i odgovornih ustanova kada je posrijedi dostupnost informacija kao što su pregledi izvršenja državnog budžeta, godišnji financijski izvještaji Fine ili registri stvarnih vlasnika pravnih subjekata i trustova? “Takvi vrijedni podaci su javni, ali u RH ne nužno i otvoreni. Primjerice, isplate iz državnog proračuna postoje samo za aktualnu i prethodnu godinu, dok pregled godišnjih financijskih izvješća Fina, državna financijska agencija, ograničava na 50 njih dnevno. Gong je uspio otvoriti Finina izvješća od 2008. do 2017. godine koja se sad mogu preuzeti u otvorenom formatu, a nakon višegodišnjeg nastojanja dobit ćemo i otvoreni pristup podacima iz sudskog registra koji će se ubuduće, međutim, naplaćivati 200 kuna mjesečno”, rekla je Skender za DW.

Tu cijenu je propisao novi hrvatski Povjerenik za informiranje, premda odluka da se arhiva podataka čija je izrada već jednom plaćena javnim novcem, pretvara u robu koja će se ponovno unovčiti ne zvuči niti najmanje pozitivno. “Stara web-aplikacija ‘sudreg.hr’ omogućivat će pretraživanje kao i dosad”, nastavlja naša sugovornica, “dok će pretraživanje po imenu vlasnika, a koje bi otkrilo popis svih tvrtki kojima je on osnivač, biti omogućeno samo onima koji si to mogu materijalno priuštiti.”

Razlika između javne objave i otvorenog pristupa podacima najbolje se, prema njezinu mišljenju, vidi kod objave izvješća o financiranju izborne promidžbe. Javno se ti podaci objavljuju na stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva gdje ih je moguće pretraživati i pregledavati. No, tek je publiciranje otvorenih podataka na stranicama Državnog izbornog povjerenstva omogućilo preuzimanje u jedinstvenu bazu ju je moguće pretraživati prema daleko više parametara.

Uspješna suradnja i s novinarima

Mogli smo tako čuti i da su Gongove digitalne platforme logičan nastavak prema istom cilju boljeg uvida građana u proces donošenja političkih odluka, bolje informiranosti i veće mogućnosti da sudjeluju u odlučivanju. Uostalom, spomenimo da je na istom tragu vjerodostojnije informiranosti razvijen i Gongov medij Faktograf, portal specijaliziran za tzv. fact checking. Preciznije kazano, za provjeru činjenične točnosti tvrdnji iznesenih u javnom prostoru. Spomenute platforme s odvojenim bazama za pretraživanje su alati koji služe poboljšanju otvorenog pristupa javnim podacima tako da javnost na konkretnim primjerima može prepoznati mogućnosti otvorenih podataka. Pored postojeće tri platforme, Gong i dalje planira objavljivati baze poput one o financiranju izborne promidžbe ili pak dostupnosti pobačaja u Hrvatskoj, pri čemu su korišteni podaci koje su, kako nam je ispričala Melisa Skender, prikupile novinarke Danka Derifaj i Mašenjka Bačić što se pokazalo odličnom praksom. “Pokušat ćemo više surađivati s novinarima koji su zainteresirani da vizualiziramo i učinimo interaktivnima podatke do kojih su došli svojim istraživanjima”, najavila je aktivistica iz Gonga.

A o kakvim je trima postojećim platformama riječ? Prva od njih zove se ImamoPravoZnati.org i olakšava slanje i praćenje zahtjeva za pravo na pristup informacijama. Pokrenuta je 2015. u suradnji s ekspertnom skupinom Code for Croatia. Među novim funkcionalnostima omogućuje i slanje istovjetnog upita na više tijela javne vlasti istovremeno. Primjerice, za popis svih članova u predstavničkim tijelima općina, gradova i županija dovoljno je poslati jedan zahtjev istovremeno na sve adrese.

Novi jedinstven pretraživač razvili aktivisti umjesto države

Online alat Parlametar omogućuje pak lakše praćenje rada svakog pojedinog saborskog zastupnika i razvijen je u suradnji sa slovenskim institutom Danes je nov dan. I na koncu, najnovija i najambicioznija Gongova platforma MozaikVeza okuplja sve javne podatke o politički izloženim osobama u RH. “Podaci su objedinjeni u bazu koju je moguće pretraživati i iz nje vizualizirati podatke”, dodala je Skender, „pa je MozaikVeza jedini alat koji omogućava besplatno pretraživanje podataka iz sudskog registra prema imenu osnivača, odnosno, vlasnika neke tvrtke.” Kada se unese njegovo ime, dobije se prikaz svih drugih tvrtki kojima je pretraživana osoba osnivač, vlasnik ili njome upravlja.

U čitavoj ovoj priči značajnu ulogu imaju pripadnici skupine Code for Croatia. Riječ je o informatičarima, stručnjacima koji se pored svog redovitog posla bave aktivizmom. Stoga su poznati i pod imenom haktivisti, tj. hakerski aktivisti, a za ovu priliku smo i porazgovarali s jednim od njih. Filip Rodik počeo se baviti prikupljanjem i integracijom javnih podataka nakon više godina sličnih poslova u komercijalnim sustavima. Za razliku od komercijalnih analitičkih sustava koji se uglavnom svode na optimizacije poslovnih procesa i marketinških djelatnosti u vrlo ograničenom kontekstu, uvid u obrađene javne podatke može po Rodikovu mišljenju dovesti do vrijednih saznanja o društvenim fenomenima.

Cilj: sustav utemeljenom na povjerenju građana

Te podatke želio je približiti javnosti putem javno dostupnih tražilica i razumljivih vizualizacija. Istovremeno je počeo prikupljati i analizirati sadržaj online medija – news portala i društvenih mreža – kao paralelni izvor podataka. Primijetio je, naime, priča za DW, da istraživači, kao i novinari i novinarke, efektivno nemaju pristup raznim skupinama podataka koji su već dostupni za analizu, ali samo nekome tko ih zna tehnički pripremiti. “Rad s članovima Code for Croatia i sudjelovanje u organizaciji Open Data Day konferencije pomoglo mi je da neke ideje realiziram korak dalje od razine prototipa. Gong sam prepoznao kao iskusnu organizaciju koja aktivno stvara pritisak za otvaranje podataka javnosti, kao i podizanje kvalitete javno dostupnih podataka.”

Nova tražilica MozaikVeza najveći im je izazov takve vrste dosad. Ona spaja veliku količinu javno dostupnih izvora podataka i funkcionira kao pretraživač s naglaskom na politički eksponirane entitete. Susreli su se prilikom rada na njoj, kažu, s brojnim problemima – od nekvalitetnih ili nepotpunih podataka iz kojih je nemoguće donositi zaključke, do nezainteresiranih tijela javne vlasti. Bilo je, međutim, i pozitivnih primjera, odnosno institucija i dužnosnika koji su prepoznali važnost transparentnosti i podržali ih u izradi MozaikaVeza. “Cilj ovakvih projekata prije svega su informirani građani, ali i jasan uvid u rad institucija i sustav temeljen na povjerenju građana prema onima koji bi im trebali služiti,” zaključuje Filip Rodik.