Udruga za samozastupanje provela je istraživanje o nasilju nad ženama s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj koje je pokazalo da se nad tim osobama nasilje provodi od najranije dobi, a često nije prepoznato niti se prijavljuje, pa se protiv takvog nasilja ništa ni ne poduzima, prenosi Hina.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta “Osnaživanje žena s intelektualnim teškoćama” u kojem je sudjelovalo sedam žena različite životne dobi, koje su prenijele svoja iskustva počevši od obitelji, udomitelja do institucija.

Senada Halilčević iz Udruge za samozastupanje izrazila je zabrinutost zbog nasilja u institucijama gdje su te osobe smještene. Osobe s intelektualnim poteškoćama, upozorila je, često ne znaju prepoznati nasilje, ne prijavljuju ga i često se protiv njega ništa ne poduzima.

“Zabrinjavajuće je da osobe s intelektualnim poteškoćama nastavljaju biti maltretirane i kada se vrate u zajednicu. Tada nasilje postaje podmuklo, žrtva ga ne može lako definirati i dokazati, a ta podmuklost je najgora”, ističe.

Drugo je, dodaje Halilčević, strukturalno nasilje kojim se onemogućuje obrazovanje, nasilje gdje ne možemo otkriti počinitelja, a tu je i ekonomsko nasilje kojega osobe često ne prepoznaju.

Sabor povisio novčane kazne za nasilje

Savjetnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Sandra Batlag podsjetila je da je Hrvatski Sabor donio strože zakone za zaštitu od nasilja.

“Novčanom kaznom od najmanje 7000 kuna kažnjava se onaj tko nasilje vrši pred djetetom, osobom s invaliditetom i starijom osobom. Nasilje nad osobom s invaliditetom i starijom osobom kažnjava se s najmanje 12.000 kuna”, kazala je.

Ukazujući na potrebu žurnog djelovanja na zaštiti od nasilja nad ženama s intelektualnim teškoćama, predsjednik izvršnog odbora Udruge za samozastupanje Damjan Janjušević podsjetio je na svjedočanstva ispitanica.

Ona govore da su bile žrtve nasilja od najranijeg djetinjstva, počevši od obiteljskog nasilja, u školi, na ulicama pa sve do institucija ili udomiteljske obitelji. “Prema njima su bile nasilne i poznate i nepoznate osobe, bilo to fizičko ili psihičko nasilje, a žene su izložene i povećanom riziku od seksualnog nasilja”, rekao je.

Nema dovoljno podataka o nasilju nad osobama s invaliditetom

Na konferenciji je upozoreno da u Hrvatskoj nema dovoljno podataka o nasilju nad osobama s invaliditetom, iako su institucije koje reagiraju u takvim slučajevima dužne prikupljati podatke.

Podaci Ministarstva pravosuđa za 2018. govore da su 32 osobe s invaliditetom bile žrtve obiteljskog nasilja, od čega 17 žena.

Po podacima policije, 133 osobe s invaliditetom pretrpjele su neku vrstu štete zbog nasilja u obitelji, od toga su 74 žene.

Podaci Nacionalnog registra osoba s invaliditetom govore da je do veljače zabilježeno nasilje nad 51 ženom s invaliditetom, rečeno je.