Strukovna su zanimanja u Hrvatskoj na neki način s jedne strane podcijenjena, a s druge strane pak itekako tražena, a učenicima pružaju sve više mogućnosti nakon završene škole. Hrvatski zavod za zapošljavanje zato svake godine izdaje Preporuku i popis prema županijama deficitarnih zanimanja, kao i onih za koja treba smanjiti upisne kvote.

Kakav trend pokazuju statistike o upisima u srednje škole posljednjih nekoliko godina, kojih zanimanja primjerice nedostaje u Zagrebu, a kojih u Splitu i Osijeku, kako potaknuti mlade na upis za obrtnička zanimanja samo su neka od pitanja na koja su za portal zapošljavanje.mimladi.hr odgovorili iz Hrvatske obrtničke komore.

Izumiru li strukovna zanimanja u Hrvatskoj?

Potrebe za strukovnim zanimanjima će uvijek biti jer su ona temelj vitalnog gospodarstva. Međutim, može se reći da strukovna zanimanja prolaze kroz proces značajne transformacije s obzirom na to da tržište rada i gospodarstvo prolaze kroz radikalne promjene, posebno u smislu sve snažnije digitalizacije, kao i nužne potrebe za prelaskom na zelene i održive gospodarske prakse i očuvanje okoliša.

Globalizacija i masovna industrijska proizvodnja ostavile su velik trag na tradicionalna obrtnička zanimanja poput galanterista, klobučara, zlatara, urara i sličnih zanimanja za koja se sve manje učenika obrazuje. Za takva zanimanja potrebno je uložiti dodatni trud u njihovoj promociji i prilagodbi novim okolnostima jer se na taj način čuva unikatnost i tradicija koju takva zanimanja čuvaju, posebno u smislu identiteta lokalnih zajednica. Strukovna zanimanja će uvijek imati svoje mjesto u društvu jer je potreba za njima uvijek velika i niti jedno društvo ne može funkcionirati bez strukovnih zanimanja kao što su građevinska zanimanja, osobne usluge, strojarstvo i elektrotehnika ili zanimanja iz područja turizma i ugostiteljstva.

Kojih zanimanja primjerice nedostaje u Zagrebu, a kojih u Splitu i Osijeku?

Već su dugi niz godina, prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zanimanja u građevinskom sektoru (zidari, fasaderi, krovopokrivači, tesari, limari i slično) među onima kojih najviše nedostaje na tržištu rada i to je već dugogodišnji gorući problem bez obzira na to o kojem se dijelu Republike Hrvatske radi. Nadalje, uvijek postoji velika potražnja za zanimanjima iz sektora strojarstva (strojobravari i bravari, instalateri grijanja i klimatizacije), elektrotehnike i drvnog sektora (stolari) koja su također usko vezana dobrim dijelom uz potrebe građevinskog sektora. S obzirom na to da smo i turistička zemlja, zanimanja vezana za turizam i prehranu uvijek imaju svoje mjesto na tržištu rada i to posebno u priobalnim županijama.

Ipak, statistike o upisima u srednje škole pokazuju da mladi najviše upisuju obrtnička zanimanja iz područja osobnih usluga, turizma i ugostiteljstva te autostruke, strojarstva i elektrotehnike. Isto tako, tradicionalna obrtnička zanimanja, poput galanterista, klobučara, zlatara i sličnih, imaju sve manje učenika koji se obrazuju za zanimanje. Također, bitno je naglasiti da se za zanimanja u građevinskom sektoru, poput zidara, fasadera, tesara, krovopokrivača i limara upisuje, mali broj učenika, a kao što je rečeno građevinskom sektoru nedostaje velik broj radne snage te je svakako bitno raditi na popularizaciji navedenih zanimanja i poticati mlade da se odluče za neko od navedenih zanimanja.

Smatrate li da ipak za neka obrtnička zanimanja treba smanjiti upisne kvote? O kojim zanimanjima je riječ?

Statistike o upisima u srednje škole pokazuju da mladi najviše upisuju obrtnička zanimanja iz područja osobnih usluga, turizma i ugostiteljstva te autostruke, strojarstva i elektrotehnike. Navedeno se odražava i u Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja koje svake godine donosi Hrvatski zavod za zapošljavanje te se najviše ističu zanimanja iz područja osobnih usluga, poput frizera i kozmetičara, koja bi trebala imati manje upisne kvote. Međutim, većina obrtničkih zanimanja je deficitarna i potreban je kontinuirani i partnerski rad na popularizaciji obrtničkih zanimanja i poticanju upisa u iste. Više detalja o preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je moguće pronaći ovdje.

Također, Hrvatska obrtnička komora je tijekom javnog savjetovanja o izmjenama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole predlagala izravan upis djece obrtnika u programe obrazovanja vezane za obrta istovjetne djelatnosti obrta kojim se bave njihovi roditelji ili skrbnici. Na taj način bi se omogućilo djeci da nastave obiteljsku tradiciju i osiguraju daljnji opstanak obiteljskih obrta, međutim prijedlog Hrvatske obrtničke komore nije usvojen.

Kakav trend pokazuju statistike o upisima u srednje škole posljednjih nekoliko godina?

U zadnjih nekoliko godina zabilježen je blagi porast upisanih učenika u obrazovne programe za vezane obrte. Školske godine 2021./2022. je tako u ove programe upisano 4373 učenika dok je 2019./2020. upisano 3936 učenika. Strukovno obrazovanje za vezane obrte dio je obrazovanja za koji Hrvatska obrtnička komora ima nadležnosti u skladu sa Zakonom o obrtu. Za bolje upisne rezultate zaslužan je kontinuirani rad na popularizaciji obrtničkih zanimanja od strane Hrvatske obrtničke komore, područnih obrtničkih komora, samih obrtnika, strukovnih škola i drugih dionika. Također, za veći broj upisanih učenika zaslužne su i stipendije i poticaji za naukovanje koje je iz europskih fondova osiguravalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Koliko se ove godine u Hrvatskoj upisalo primjerice zidara i fasadera ili limara?

Kao što smo već spomenuli, zanimanja iz građevinskog sektora izrazito su tražena na tržištu rada, no trendovi upisa ne prate trenutačnu potrebu. Na primjer, ove školske godine se u zanimanju zidar upisalo 26 učenika, dok se u zanimanjima fasader i limar upisalo po 10 učenika za svako zanimanje. Međutim, i u navedenim zanimanjima se pokazuje blagi trend rasta s obzirom na to da sve više roditelja i učenika uviđa da se od navedenih zanimanja može dobro živjeti. U svakom slučaju, potreba na tržištu rada Republike Hrvatske je puno veća i svakako je potrebno više učenika koji će se upisivati u navedena zanimanja, a Hrvatska obrtnička komora poduzima različite aktivnosti kako bi se podigla svijest o vrijednosti svih obrtničkih zanimanja i strukovnog obrazovanja općenito.

Cjelokupan tekst dostupan je na stranici zapošljavanje.mimladi.hr

…………………………………………

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.