Nakon akcije #PrekinimoSutnju koja je imala ogroman odjek u hrvatskoj javnosti krajem 2014. godine, udruga Roda je u suradnji s udrugama iz Srbije i Bosne i Hercegovine provela anketu o praksama maternalne skrbi. Anketa je u Hrvatskoj provedena u ožujku 2015., i u njoj je sudjelovalo preko 4000 žena, od kojih je većina rodila u posljednje dvije godine.

Anketa je obrađena i njeni rezultati uvršteni su u izvješće u sjeni koje je u ljeto 2015. godine poslano Odboru za eliminaciju diskriminacije nad ženama UN-a (CEDAW). Podsjećamo da je Odbor tada uvažio većinu primjedbi udruga Roda i CESI na izvještaj Republike Hrvatske o provedbi Konvencije za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena.

Iz Rezultata ankete o praksama maternalne skrbi u Hrvatskoj dostupnih na internetskim stranicama udruge Roda na hrvatskom i engleskom jeziku izdvajamo neka od iskustava poroda u Hrvatskoj:

• 3 od 4 žene moraju ležati za vrijeme trudova i tijekom poroda, bez mogućnosti kretanja
• kod 7 od 10 žena se trudovi stimuliraju dripom
• kod više od polovice žena koje rađaju vaginalno učinjena je epiziotomija (za usporedbu, u Danskoj je taj postotak 4%)
• kod više od polovice žena se izvodi Kristellerov hvat (nalijeganje na trbuh), vrlo opasna intervencija koja, iako je rijetko korisna, nikako ne bi smjela biti primjenjivana u tolikome broju poroda
• u 3 od 4 slučaja zdravstveni djelatnici nisu se ženi u rađaonici predstavili, a skoro isto toliko žena je izjavilo da se zdravstveno osoblje prema njima obraćalo u trećem licu (ona, ono, slučaj)
• čak i kad rodilište ima opremu koja bi olakšala porod (kada, stolčić, lopta), u samo jednome od deset poroda se ženi ponudi da tu opremu i koristi tijekom poroda

NEMA STRPLJENJA Ono što posebno zabrinjava je da se 64% žena tijekom svojega poroda osjećalo kao da zdravstveni djelatnici nemaju za njih strpljenja i da žene navode da su tijekom porođaja veći dio vremena provele same, bez prisustva zdravstvenih djelatnika u rađaonici.

Rezultat ovakvoga tretmana je da jedna od tri žene kaže da joj je iskustvo poroda negativno utjecalo na raspoloženje nakon rođenja djeteta, i da isto toliko žena ozbiljno razmišlja o tome žele li uopće imati još djece ili su odlučile da neće imati više djece upravo zbog iskustva na porodu.

NEZADOVOLJNE TRETMANOM Iako kao odgovor na pritužbe žena o iskustvu poroda u našim rodilištima naši stručnjaci u pravilu naglašavaju činjenicu da je u Hrvatskoj perinatalni mortalitet iznimno nizak, što se ne osporava, iz ove ankete očito je da su žene nezadovoljne tretmanom tijekom poroda.

Neke prakse, koje ne preporučuju ni međunarodna stručna društva (poput preporuka Međunarodne federacije ginekologa i porodničara – FIGO), kod nas se i dalje rutinski koriste. Stoga trebamo velike promjene u našem sustavu maternalne skrbi. Te promjene ne iziskuju velika ulaganja i trošak, već promjene stavova i načina rada; to je vrlo teško ako stručnjaci i nadležno ministarstvo ne vide potrebu za time.