Jesu li sigurnjaci MUP-a 25. travnja 2015. godine obavljali posao osiguranja i zaštite predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na privatnoj adresi različitoj od adrese njezina kućanstva? Je li ta privatna adresa vezana za Zdravka Mamića?
Odgovori na ova pitanja strogo su čuvana državna tajna.
Piše: Zlatko Klarić, Novi list
To proizilazi iz odgovora Ministarstva unutarnjih poslova na upit GONG-a upućen temeljem Zakona o pristupu informacijama. MUP je, kako piše u rješenju koje je pečatom i potpisom ovjerio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, o upitu zatražio mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Iz UVNS-a su poručili kako, s obzirom na vrstu i specifičnost poslova uspostave i provođenja mjera zaštite u okviru izvršavanja policijskih poslova te osjetljivosti istih podataka i njihov značaj u provođenju mjera osiguranja i zaštite, takvoj vrsti podataka treba zadržati utvrđeni stupanj tajnosti.
Razmjer i interes
Nakon toga, iz MUP-a su, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, proveli test razmjernosti i javnog interesa te zaključili da »zaštita vrijednosti koje se štite konkretnim klasificiranim podacima prevladava nad interesom podnositelja zahtjeva za pristupom traženim informacijama«. Štoviše, poručili su da bi se njihovim objavljivanjem naštetilo djelovanju i izvršenju zadaća iz djelokruga MUP-a.
Dakle, ako bi MUP odgovorio na pitanje jesu li njegovi pripadnici štitili Kolindu Grabar-Kitarović 25. travnja 2015. godine na adresi vezanoj za Zdravka Mamića (riječ je o već čuvenoj proslavi rođendana predsjednici Republike) – to bi fatalno djelovalo na spremnost MUP-a da radi svoj posao. Na koji način bi informacija o kretanju predsjednice Republike otprije dvije i pol godine narušila MUP-ove sposobnosti, kad se protokol svakog visokog dužnosnika javno objavljuje iz dana u dan i to – unaprijed, u odgovoru GONG-u se ne objašnjava.
Neće odustati
»Ovaj odgovor izaziva GONG-ovu žalbu«, kaže za naš list izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković, »i nećemo odustati do Visokog upravnog suda«. Naime, to sudsko tijelo je krajnja instanca rješavanja sličnih sporova. Svojevremeno je ondašnji glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman odbijao objaviti svoju imovinsku karticu tvrdeći da on nije javni dužnosnik i spor se vukao sve do Visokog upravnog suda na kojem je Radman – izgubio. U slučaju predsjedničine rođendanske proslave žalba će prvo ići Povjerenici za informiranje, a Visoki upravni sud je sljedeća instanca. Sudski pravorijek ovog slučaja bi stoga mogli očekivati otprilike u drugoj polovini iduće godine.
Preuzeto sa portala: Novi list