Odgoda usvajanja Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije do lipnja neće ugroziti mogućnost korištenja EU fondova, ustvrdio je u četvrtak u raspravi Saborskog odbora za europske poslove potpredsjednik vlade Davor Ivo Stier no oporba je istaknula kako su suštinsko pitanje isključene mjere, poput onih zaštite prava LGBT zajednice i reproduktivnih prava, prenosi Hina.

Predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević u uvodu je sjednice posvećene usvajanju Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pripadajućeg Akcijskog plana rekao kako je, po njegovom mišljenju, rasprava nepotrebna s obzirom da je riječ o dokumentu koji nije gotov i ustvrdio kako odlaganje njegovog usvajanja neće utjecati na mogućnost iskorištavanje sredstava iz EU fondova.

U raspravi je sudjelovao ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik vlade Davor Ivo Stier koji je rekao kako je dokument trebao biti usvojen do kraja prošle godine no da postoji određena fleksibilnost glede rokova s obzirom da je Hrvatska prošle godine održala parlamentarne izbore i formirala vladu.

U Europskoj komisiji postoji razumijevanje za okolnosti i očekuje se da se dokument donese do kraja lipnja te korištenje sredstava EU fondova nije ugroženo, rekao je Stier. On je odluku da se dokument ne usvoji krajem 2016. godine obrazložio time da su u trenutku kada ga je dobio već bili istekli rokovi za provedbu niza mjera. Izradu strategije započela je Vlada Zorana Milanovića, a dovršila ona Tihomira Oreškovića.

Stier je rekao kako ga je zasmetalo što su u pripremi dokumenta sudjelovale samo dvije udruge, te da se udruga koja je sudjelovala u pripremi određuje i kao nositelj provedbe više mjera u akcijskom planu. Na tu je tvrdnju kasnije tijekom rasprave reagirala i predstavnica Centra za mirovne studije zatraživši mogućnost da odgovori na te navode.

Povjerenstvo za izradu dokumenta mora biti pluralno, ocijenio je Stier i zatražio “veću inkluzivnost i transparentnost”. “Ljudska prava nisu pitanje aritmetičke sredine između dva stava”, odgovorila je Vesna Pusić.

Vesna Pusić (HNS) je ustvrdila kako nije riječ o tehničkom ili proceduralnom pitanju nego izričito političkom, te da su središnja sporna pitanja tog dokumenta pravo na pobačaj i prava LGBT zajednica koja su ugrožena.

“Sve ostalo su tehnikalije kako bi se, po mom mišljenju, ublažila činjenica da se radi o, potencijalno vrlo opasnoj, retrogradnoj revoluciji”, ustvrdila je u raspravi.

Joško Klisović (SDP) je odbacio ocjene kako nekim udrugama nije bilo omogućeno sudjelovanje u pripremi dokumenta podsjetivši da je za udruge bilo predviđeno pet mjesta u povjerenstvu no javile su samo dvije.

Klisović je ocijenio da predloženo brisanje nekih mjera iz akcijskog plana predstavlja ozbiljnu “političku poruku”.

Isključene mjere se odnose na kontracepciju i zaštitu LGBT zajednice, istaknuo je Bojan Glavašević i postavio pitanje je li uloga Ladislava Ilčića, bivšeg Stierova savjetnika, bila da “očisti tekst”.

“Vašim politikama dolazi do narušavanja postignutih razina ljudskih prava”, ustvrdio je Glavašević u raspravi.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter je rekla da je plan potreban zbog EU fondova, obveza koje je Hrvatska preuzela članstvom u Uniji ali ponajviše “zbog nas samih”, odnosno zbog učinkovitog suzbijanja diskriminacije.

Ona je rekla kako “smo nakon dvije godine rada imali dorađen dokument”, te upozorila kako nije dobro na brzinu intervenirati u plan.

Irena Petrijevčanin Vuksanović iz HDZ-a je rekla kako “ne treba prejudicirati da maknute mjere neće biti u konačnoj verziji plana”.

SDP-ovac Peđa Grbin je, reagirajući na stav kako je nepotrebno raspravljati o dokumentu koji nije dovršen, rekao kako upravo ima smisla govoriti o dokumentima dok se oni izrađuju, te postavio pitanje koji je rok njihovog donošenja i kojom će se dinamikom provoditi rad na njemu, uključujući javnu raspravu.

HDZ-ov zastupnik Čelić je rekao kako HDZ-ova koalicijska vlada “neće biti za uskratu prava i diskriminaciju”.

Potpredsjednik vlade Stier je u zaključku rasprave ponovio ocjenu da u bivšem povjerenstvu nije bilo dovoljno pluralnosti te da Komisija do sredine godine neće postavljati pitanje rokova usvajanja dokumenta.

Stier je također napomenuo kako je djelovanje njegove stranke “inspirirano univerzalnim kršćanskim vrijednostima” što ne znači da radi po naputcima crkve.

Treba slušati različite glasove iz našeg društva, rekao je Stier i napomenuo da traži veću transparentnost i inkluzivnost.

U raspravi je potpredsjednik Stier obrazložio neodazivanje hrvatske vlade na poziv na konferenciju incijative “She Decides” prošlog mjeseca u Bruxellesu propustom službenice u veleposlanstvu u Bruxellesu koja nije prepoznala poziv e-mailom ministru zdravstva. Inicijativu “She Decides” pokrenulo je nekoliko sjevernoeuropskih i zapadnoeuropskih država kao odgovor na uskraćivanje novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa potpore međunarodnom programu za reproduktivno zdravlje žena.

Vlada je ranije u odgovoru zastupniku Jošku Klisoviću tvrdila da nije zaprimila službeni poziv na konferenciju i najavila da neće donacijama podržati incijativu.

Sara Lalić iz Centra za mirovne studije je nakon rasprave medijima odgovorila na Stierove navode kako je ta udruga nositelj provedbe mjera u na čijoj je pripremi surađivala, rekavši da je riječ o programima mjera za koje je udruga ranije samostalno pribavila sredstva na javnim natječajima u Europskoj uniji.

“Nama je potpuno u redu da to bude izbrisano, bitno je da se stvari provode a mi ćemo ovo ionako odraditi. Problem je, međutim, sve ono drugo što je izbrisano, a znamo da su to prava LGBT zajednica, prava nacionalnih manjina, reproduktivna prava i tako dalje”, rekla je Lalić novinarima.

Predsjednik Odbora Domagoj Ivan Milošević nije predstavnici CMS-a omogućio da reagira tijekom rasprave najavivši kako će biti organizirana tematska sjednica na kojoj će i udruge iznijeti svoja stajališta.

Centar za mirovne studije (CMS) i Kuća ljudskih prava uputili su krajem prošlog mjeseca otvoreno pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću u kojem su izrazili zabrinutost zbog informacija vezanih za izradu nove anti-diskriminacijske politike hrvatske Vlade budući da nacrt plana po kojem je počela raditi Radna skupina za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2017. do 2022. drže “izrazito regresivnim i opasnim”.

(Hina)