Prijepori o broju žrtava ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac najbolji su dokaz kako je nužno uspostaviti točan registar žrtava ratova na području bivše Jugoslavije, vođenih od 1991. do 2001., i time zatvoriti prostor manipulacijama i različitim interpretacijama tih zbivanja u dnevnopolitičke svrhe, istaknuli su u ponedjeljak u Sarajevu sudionici dvodnevnog Foruma tranzicijske pravde.

Riječ je o forumu što su ga organizirale nevladine udruge koje podupiru projekt Koalicije za Rekom, tijela koje bi se trebalo baviti utvrđivanjem činjenica o ratnim zločinima počinjenim u regiji u sukobima potkraj 20. stoljeća.

Jedanaesti ovakav forum okupio je predstavnike nevladinih udruga iz svih država regije s posebnim ciljem raspraviti moguće konzekvence očekivane nove strategije Europske unije prema zapadnom Balkanu u dijelu koji se odnosi na tranzicijsku pravdu, odnosno suočavanje s posljedicama ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije.

Predstavnik Općeg ravnateljstva EU za politiku susjedstva i pregovore o proširenju David Hudson kazao je kako je jasan interes Unije za učvršćenje stabilnosti regije kroz pomirenje i suočavanje s posljedicama ratnih zločina. Bez pomirenja, kako je kazao, zapadni Balkan ne može biti unutar struktura EU, jer bi time u nju unio nestabilnost.

Dodao je kako je na svakoj državi regije odrediti svoj način pristupa ovom pitanju uz poštivanje europskih standarda, no jednom kada jasno preuzme odgovornost za suočavanje s prošlošću taj dio morat će striktno poštovati i ispuniti preuzete obveze.

Hudson je bio izričit u konstataciji kako se to odnosi na one države bivše Jugoslavije koje još nisu članice Unije, a žele to postati, pojašnjavajući kako EU na tom planu ne može nametati specifične obveze i očekivanja prema Sloveniji ili Hrvatskoj kao svojim punopravnim članicama, osim što se i na njih primjenjuju pravila koja vrijede za druge države-članice u pogledu poštivanja vladavine prava.

Teršelič pozvala EU na aktivniji pristup

Vesna Teršelić iz zagrebačkog centra Documenta ocijenila je pak kako dokazane činjenice obvezuju EU na nešto više od pukog praćenja suđenja u zemljama-aspiranticama na članstvo u Uniji, ali i na aktivniji pristup u odnosu na to kako Slovenija i Hrvatska mogu sudjelovati u utvrđivanju činjenica o proteklim ratovima.

Kao primjer je navela posljedice genocida počinjenog u Srebrenici 1995., ističući kako je to važna tema za EU, a ujedno i mogućnost i prilika i za raspravu među članicama EU, jer i njih obvezuje nasljeđe Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

“Ne poštuju li zemlje članice presude ICTY-a, a Hrvatska to ne čini, i to je tema za EU”, kazala je Teršelić navodeći kako pritom misli na istupe hrvatskih državnih dužnosnika u vezi presude Prliću i ostalima.

Reagiranje na takve pojave, drži Teršelić, prilika je za EU da unaprijedi svoju strategiju tranzicijske pravde.

Kandić: Registrom žrtava protiv manipulacija poput one s Jasenovcem

Nataša Kandić, voditeljica srbijanskog Fonda za humanitarno pravo, kazala je kako je većina predsjednika država regije potvrdila svoju potporu projektu Rekom-a i sada od njih treba tražiti konkretne korake pa bi i EU to trebala odlučnije poduprijeti.

Podsjetila je kako je prije deset godina, kada je pokrenuta inicijativa za Rekom, postojala dvojba o tome je li primjereniji regionalni ili nacionalni pristup suočavanju s ratnom prošlošću. Na kraju su se svi uključeni suglasili kako je temeljna vrijednost i početak procesa proširenja imenovati žrtve, napraviti regionalni popis i okolnosti stradanja i svi su shvatili da je to izravna veza s vladavinom prava i procesuiranjem ratnih zločina.

Kada se pak prešlo na političku razinu, kako je kazala, i svi političari s kojima su provedene konzultacije izjasnili su se kako su imena žrtava najvažnija i kako se mora prekinuti s primjerima poput Jasenovca, gdje se desetljećima izazivaju problemi kada se spominju različite brojke, a nudi tek minimalni broj imena.

“Više od pedeset godina bilo se na osamdeset tisuća imena dok se brojkama licitiralo”, kazala je Kandić ističući kako je upravo to dokaz koliko je nužno sada utvrditi imena i okolnosti stradanja svih žrtava u proteklim ratovima, što je preduvjet i normalizacije odnosa među državama bivše Jugoslavije i pomirenja među njima.

Kandić smatra kako nije dobro to što je ulazak Slovenije i Hrvatske u EU doveo je do toga da sada praktično nema zajedničkog odnosa prema proteklim ratovima, a navela je i kako je Hrvatska promijenila svoj odnos prema inicijativi za Rekom u odnosu na razdoblje kada je predsjednik bio Ivo Josipović, koji je kao iskusan pravnik dobro shvatio važnost takvog projekta.

“Ja sam jedna od rijetkih osoba koja se nada da će se Hrvatska vratiti tom projektu”, kazala je Kandić.

Zaključila je kako Kolicija za Rekom jednostavno nudi univerzalni standard za suočavanje s prošlošću vjerujući kako to može biti od iznimne pomoći za uspostavu vladavine prava koju će onda i Europska unija moći lakše i učinkovitije nadzirati i ocjenjivati. (Hina)