Europska komisija povećala je izdvajanja za kulturni sektor u proračunu do 2027. godine, ali novčana pomoć nije dovoljna nezavisnim umjetnicima koji su u pandemiji pretrpjeli veliki gubitak, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji „Nesigurni rad (u kulturi).“

Konferencija je dio projekta #EuropaKultura koji je Ured EP-a u Hrvatskoj pokrenuo 2020. godine kako bi potaknuo javnu raspravu o izazovima s kojima se susreću umjetnice i umjetnici tijekom pandemije te o statusu i ulozi kreativne industrije u društvu.

Željana Zovko, zastupnica pučana u Europskom parlamentu i zamjenska članica Odbora za kulturu, kazala je da se tijekom pandemije više razmišljalo o oporavku gospodarstva i radnih mjesta, a ne toliko o kulturi i o značaju koji kulturni sektor ima za očuvanje mentalnog zdravlja.

„Usuglasili smo se da ova kriza ne smije biti kao ona koja je rezultirala podjelom između sjevera i juga Europe nakon bankarskog sloma. Zato smo se založili kroz Komisiju za kulturu i obrazovanje da se poveća budžet, za Hrvatsku on iznosi 2,4 milijarde eura do 2027. godine“, rekla je.

Program „Kreativna Europa“ je centralizirani program koji pomaže hrvatskim korisnicima u razradi ideje, pisanju programa i pronalasku partnera iz drugih EU članica s kojima se mogu prijaviti na natječaje kao konzorcij i povući europska sredstva, rekla je Anera Stopfer, voditeljica Deska Kreativna Europa u Ministarstvu kulture i medija.

„Kreativna Europa uvela je neke nove teme pa je tako poseban naglasak stavljen na sektore poput glazbe, književnosti, arhitekture, nakladništva, kulturnog turizma, dakle na sve ono što podrazumijeva industrije, na kulturne i kreativne sektore koji generiraju neka sredstva“, dodala je Stopfer.

Jedan od sektora koji nije mogao generirati sredstva tijekom covid pandemije jest glazba, s obzirom da ona živi od svirki i koncerata uživo. Glazbenica i kantautorica Mirela Priselac – Remi pozdravlja veća izdvajanja za kulturu koja je izborio Europski parlament, no poziva na konkretne akcije.

„Jedan vrhunski gitarist ne zna kako napisati projekt, zato ga treba spojiti s nekim tko se aktivno bavi s time. Meni ne treba netko tko će mi govoriti da će biti sve u redu, treba bi netko tko će mi dati kruh u ruku ili će mi dati mrežu i naučiti me kako da u okvirima pandemije lovim ribu“, izjavila je.

Novi europski Bauhaus

Anera Stopfer preporučila je udrugama koje se planiraju prijaviti na europske natječaje da se oslone na teme ekologije i životnog standarda. One su ključni dio projekta „Novi europski Bauhaus“.

Novi europski Bauhaus je ekološki, gospodarski i kulturni projekt usmjeren na objedinjavanje komponenti dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja s ciljem provođenja europskog zelenog plana. Inicijativu je pokrenula predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije 2020.

„Riječ je o inicijativi koja je nastala usvajanjem europskog zelenog plana. EU u budućnosti treba usvojiti novi pristup gradnji i stanovanju jer se ljudi u velikim gradovima osjećaju usamljeno, skučeni su u malim stanovima, nedostaje im zelenila, zdravlje im je ugroženo životom u zagađenim industrijskim centrima“, poručila je eurozastupnica Zovko.

Prekarni rad

Osim financija, potrebno je poboljšati i radne uvjete kulturnih radnika. Lela Vujanić, programska voditeljica Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020., rekla je da europski fondovi i programi kao što je „Kreativna Europa“ mogu biti samo dodatak, ali ne i zamjena višegodišnjem javnom financiranju iz nacionalnih proračuna. Inače se teško mogu promijeniti radni uvjeti koji utječu na kulturni sadržaj.

„Poznajem mnoge kolegice i kolege koji imaju do 15 godina na sceni ali ni dana radnog staža jer su zaposleni preko autorskih i kratkoročnih ugovora. U ovakvim uvjetima rada kulturom se mogu baviti samo oni koji si to mogu priuštiti, pripadnici ‘srednje ili više klase’, čime je kultura prepuštena samo eliti“, tvrdi Vujanić.

Darko Šeperić, izvršni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za projekte, edukaciju i europska pitanja, rekao je da su priče o radu na neodređeno, kao ostavštini iz socijalizma koju trebamo zaboraviti, samo mitovi koji uopće nisu točni.

„Ugovor na neodređeno znači stabilnost i socijalnu sigurnost koju radnici trebaju uživati, za koju su se izborili prije stotinjak godina. S druge strane, to ne znači posao do penzije, to ne znači da ne možete izgubiti posao i da ne možete snositi posljedice loše obavljenog rada“, rekao je.

Nezavisnim organizacijama izrazito nedostaje institucionalna podrška za „hladni pogon“, dodala je Davorka Begović, nezavisna muzikologinja i kustosica u udruzi Kontejner.

„Kad još uzmete u obzir nesrazmjer s velikim davanjima i porezima, onda ne možete zaposliti nove ljude u kreiranju i provođenju programa pa dolazite u situaciju prekarijata u kojoj premalo ljudi radi previše posla“.

Kao jedno od rješenja na navedene probleme spomenuto je uvođenje univerzalnog temeljnog dohotka. Riječ je o ideji prema kojoj svaki građanin ima pravo na određeni mjesečni iznos s kojim si može pokriti troškove hrane i stanovanja. Vujanić vjeruje da bi takav dohodak, koji se eksperimentalno primjenjuje u nizozemskom gradu Utrechtu, omogućio kreativno izražavanje svima, a ne samo eliti. (Hina)