Povodom Dana antifašističke borbe, u ponedjeljak 22. 6. u 16 sati, s polazištem ispred Galerije Prozori, održat će se tura Ksenije Kordić na temu (pre)imenovanja javnih prostora, prenosi Vox feminae.

Imenovanje je reprezentacijska praksa. Stoga ne čudi što su u setu promjena koje su 90-ih godina prošloga stoljeća pratile uspostavu nove hrvatske države, preimenovanja ulica, trgova i javnih ustanova imala stratešku ulogu. Imenovanjima se, naime, u javni prostor upisuje dominantna ideologija i reprezentira određena povijesna konstrukcija. Pritom se uvijek radi o manipulaciji, prebacivanju težišta, zamjenjivanju jedne povijesti drugom, brisanju tragova. To je ujedno središnji problem kojim se bavi Ksenija Kordić u radu „Izbrisanim putevima Volovčice“.

U preimenovanjima na području četvrti Volovčica, koja je mjesto njezina odrastanja i života, uklonjeni su svi nazivi ulica, trgova i javnih ustanova s imenima antifašističkih borkinja i boraca, točnije – njih sedam, a ničim ih se simbolički nije zamijenilo. Time je, ne samo storniran dio javne povijesti četvrti već je ukinut i čitav jedan svjetonazorski okvir pod kojim se raslo, obrazovalo i živjelo u, ne tako dalekoj, prošlosti. I šire: anulirao se civilizacijski doseg antifašizma, propuštajući paralelno, uz naručene grafite i murale, retoriku nasilja i isključivosti.

U jednokratnoj akciji, Ksenija Kordić zamjenjuje nove nazive ulica starima te na Dan antifašističke borbe organizira javnu šetnju tom rutom kao posvetu izbrisanim borkinjama i borcima i suspendiranoj povijesti. Dodatno, upućuje Gradu Zagrebu prijedlog za postavljanjem spomenika/spomen-ploče u znak sjećanja na žrtve, borkinje i borce protiv fašizma na području Volovčice.