– Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj ‘Branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj-prepreke i izazovi’ koji donosi iskustava i probleme organizacija koje se bave suočavanjem s prošlošću i tranzicijskom pravdom, ljudskim pravima, zaštitom prava izbjeglica, nacionalnih manjina, žena, LGBTIQ osoba, zaštitom okoliša i slično.

U sklopu Human Rights Film Festivala, u petak će se u Kinu Europa održati tribina Kuće ljudskih prava te će biti predstavljen izvještaj koji su objavili.

Predstavnici organizacija civilnog društva ‘Centra za mirovne studije’ i ‘Are You Syrious?’, ‘Migration Policy Group’ i inicijative ‘We are Welcoming Europe’ te predstavnica Ureda pučke pravobraniteljice iznijet će svoja iskustva, najavljeno je.

Organizacije često izložene pritiscima, prijetnjama, diskreditiranju

U fokusu javne rasprave bit će pritisci kojima su izložene organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i podrškom izbjeglicama i migrantima.

U izvještaju se ističe kako često izostaje javna podrška donositelja odluka radu branitelja ljudskih prava, dok su istovremeno izloženi diskreditiranju i delegitimiranju, verbalnim prijetnjama i zastrašivanjima kao što je, među ostalim, uništavanje opreme i prostora za rad.

“Izostaje javna osuda prijetnji i zastrašivanju branitelja ljudskih prava čime se propušta poslati jasna poruka o neprihvatljivosti nasilja”, naglasili su iz Kuće ljudskih prava.

Kriminalizaciju rada branitelja ljudskih prava

Iz Kuće ljudskih prava posebno su se osvrnuli na kriminalizaciju rada branitelja ljudskih prava. Upozorili su da se širokim tumačenjem zakonskih propisa nastoji kriminalizirati rad branitelja ljudskih prava koji se bave pravima izbjeglica te ih se neosnovano dovodi u vezu s krijumčarima ljudi i kriminalnim radnjama.

Dodaju kako su aktivisti neopravdano suočeni s višesatnim neobrazloženim ispitivanjem i zadržavanjem u policijskim postajama prilikom praćenja tražitelja azila u policijske postaje.

“Optužbe za kriminalne radnje branitelja ljudskih prava na tendenciozan se način prikazuju u medijima što narušava njihove reputacije i obeshrabruje buduće volontera. Oni koji se bave pitanjem očuvanja okoliša zbog nastojanja da zaštite javni interes suočavaju se s pritiscima i sudskim tužbama privatnih investitora”, ističe se u priopćenju.

Otežana komunikacija s tijelima javne vlasti

U izvještaju stoji da je braniteljima ljudskih prava otežana komunikacija s tijelima javne vlasti, a zabrinjava ih urušavanje međusektorske suradnje između branitelja ljudskih prava koji se bave pravima izbjeglica i nadležnih institucija. Upozorili su da usvajanje restriktivnih komunalnih propisa, komercijalizacija javnih prostora, ali i pokušaji navođenja da se javno okupljanje prijavi kao komercijalna manifestacija, negativno utječe na pravo slobodnog okupljanja.

“Kontraskupovi imaju indirektan negativan utjecaj na ostvarivanje prava na slobodna i mirna javna okupljanja branitelja ljudskih prava srpske nacionalne manjine”, naveli su.

Mediji i promicanje ljudskih prava

Iz Kuće ljudskih prava ocjenjuju kakao se sužavaju medijske slobode, a trend pojavljivanja lažnih vijesti i govora mržnje negativno se odražava na slobodu izražavanja. Smatraju da teme kršenja ljudskih prava nisu na zadovoljavajući način zastupljene, a nezavisni mediji, koji imaju ključnu ulogu u zaštiti i promociji ljudskih prava, sve teže opstaju zbog nepostojanja održivog javnog financiranja.

“U 2018. godini uz 70. godišnjicu Opće deklaracije o ljudskim pravima obilježavamo i 20. godišnjicu UN-ove Deklaracije o braniteljima ljudskih prava u kojoj su prvi put na jednom mjestu usuglašeni minimalni standardi kojih se države moraju pridržavati kako bi osigurale nesmetan i progresivan rad na zaštiti i promociji ljudskih prava”, podsjeća se u priopćenju.