Trend snažne društvene polarizacije na konzervativne i liberalne vrijednosti nastavljen je i lani, a na polarizaciju su dodatno utjecali dvije referendumske inicijative, stanje u medijima, pritisci na novinare preko sudskih postupaka i dodatno urušavanje javne funkcije HRT-a, navodi se u izvještaju “Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu”, koji je u utorak predstavila Kuća ljudskih prava Zagreb, prenosi Hina.

Na udaru negativnih društvenih tendencija u 2018. su se našli prava na reproduktivno i seksualno zdravlje žena, prava LGBT osoba i nacionalnih manjina, istaknuto je na predstavljanju izvještaja Kuće ljudskih prava, koji je nastao na temelju cjelogodišnjeg promatranja i intervjua s više od 50 organizacija civilnog društva i članova akademske zajednice.

Referendumske inicijative za podrivanje ljudskih prava

“Na društvenu polarizaciju dodatno su utjecale narodne referendumske inicijative – Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje, koje su korištenjem manjkavosti Zakona o referendumu htjele iskoristiti legitimni demokratski instrument za smanjivanje i podrivanje zajamčenih ljudskih prava”, rekao je programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel.

Unatoč donošenju Zakona o zaštiti zviždača, ni u 2018. ljudska prava nisu bila visoko na listi prioriteta Vlade i Hrvatskog sabora. Hrvatska je i dalje bez temeljnih javnih politika zaštite i promocije ljudskih prava, poput Nacionalnog plana zaštite i promocije ljudskih prava, Nacionalne politike ravnopravnosti spolova i drugih javnih politika, a propustila je ratificirati važne međunarodne konvencije poput Europske socijalne povelje (revidirane) i UN-ove Konvencije o sprječavanju prisilnih nestanaka.

Osim nedostatka medijske strategije, najveći problemi koji su obilježili prošlu godinu uključuju aktivnije uplitanje vlasti u rad medija, učestale tužbe za klevetu, uvredu i sramoćenje te fizičke napade i zastrašivanja novinara.

Najmanje 1163 sudska postupka protiv novinara

Protiv 90 hrvatskih medija i njihovih novinara trenutno vodi najmanje 1163 sudska postupka. Tužbe za uvrede, klevete i javno sramoćenje imale su izrazito negativan utjecaj na slobodu govora i medija.

Na slobodu izražavanja u Hrvatskoj u 2018. godini negativno je djelovao govor mržnje u javnom diskursu, pogotovo govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, navodi se u izvještaju.

Iako je zadnjih godina stanje u zatvorima općenito poboljšano, problem i dalje predstavlja manjak smještajnog kapaciteta u pojedinim zatvorskim ustanovama. Pristup zatvorenika primarnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje nije adekvatan i pravovremen.

Sanja Cesar iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje osvrnula se na reproduktivna prava žena istaknuvši da zlouporaba prava na priziv savjesti i sve učestalije pozivanje liječnika na to pravo, kao i neadekvatna državna regulacija medicinskih zahvata i visina troškova tih usluga, ograničavaju dostupnost pobačaja ženama.

U pet bolnica svi ginekolozi odbijaju izvršiti prekid trudnoće na zahtjev

Od 27 općih bolnica i kliničkih centara u državnom vlasništvu u pet bolnica svi ginekolozi odbijaju izvršiti prekid trudnoće na zahtjev, odnosno koriste pravo na priziv savjesti. U preostalim ustanovama 60 posto liječnika koristi pravo na priziv savjesti, navela je Cesar.

Zbog nedovoljne informiranosti o mogućnosti korištenja anestezije čak 32 posto žena imalo je iskustvo ginekološkog zahvata koji je objavljen bez anestezije, poput kiretaže, šivanja kod vaginalnog poroda, postupaka potpomognute oplodnje i biopsije reproduktivnog tkiva.

Procesuiranje slučajeva nasilja nad ženama nije poboljšano.

Iako je lani usvojeno niz mjera koje imaju za cilj unaprijediti ekonomsku situaciju građana i zemlje, velike nejednakosti postoje između urbanih i ruralnih područja u kojima se bilježe veće stope nezaposlenosti i siromaštva. Oko 20 posto građana živi u riziku od siromaštva.

Pristup socijalnim uslugama, tržištu rada, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju otežan je osobama s invaliditetom, ženama, djeci i mladima.

Vidović: Suradnja civilnog sektora i Vlade jedini način da društvo krene naprijed

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović naglasila je da se neuralgične točke ponavljaju iz godine u godine, što nije neobično jer su to društvene promjene kojima je potrebno puno više vremena za određena poboljšanja.

“Suradnja civilnog sektora i Vladinog izvršnog sektora jedini je način da društvo može krenuti naprijed i boriti se sa svim izazovima”, poručila je pučka pravobraniteljica.

Vezano za pritužbe u prošloj godini, najveći broj pritužbi njen je ured zaprimio vezano za diskriminaciju općenito, pravosuđe, radne i službeničke odnose te zdravstvo, a najveći porast pritužbi zaprimili su na području prava branitelja.