Cilj udruge Prijatelji životinja svijet je u kojem će svaki život biti jednako vrijedan. Kako do njega, govori Luka Oman, predsjednik.

Razgovarala: Snježana Črnjević, Večernji list

Među ostalim, promičete prava i zaštitu životinja, no često vas se identificira kao “one koji žele da svi budu vegani”, rjeđe kao “one koji se bore za pse i mačke”. Čini se da većina ljudi zapravo i ne zna čime se sve bavite?

Zapravo je dobro što nas sve više ljudi doživljava kao prijatelje svih životinja, uključujući čovjeka, jer naša je vizija svijet bez iskorištavanja životinja i održivo življenje. Misija nam je promicanje nenasilja i veganskog načina života djelujući za opće dobro.

I čime se onda zapravo bavite?

Naše je područje djelovanja veliko. Nastojimo pomoći kućnim životinjama, onima na kojima se obavljaju pokusi u laboratorijima, onima koje ubijaju radi krzna i kože, na farmama, u transportu i u klaonicama, kao i onima koje iskorištavaju i ubijaju iz sporta, lova, zabave. Promoviramo ekološki, etički i zdraviji način prehrane, što je povezano i sa sprječavanjem gladi u svijetu i pravednošću, jer su dobrobit i prava životinja izravno povezani s dobrobiti ljudske vrste i našim opstankom na planetu. Osim edukacije, želimo utjecati na poboljšanje zakonskih propisa.

Konačno je zabranjen uzgoj činčila za proizvodnju krzna. Nasuprot pravu činčila na život bio je snažan proizvođački lobi. Što se događa sa životinjama koje su ostale na farmama činčila, neke su udomljene, a ostale?

Uz golemu podršku javnosti i stručnjaka, stupanje na snagu zabrane uzgoja životinja za krzno bio je dugoočekivani povijesni trenutak za koji smo se izborili, a koji pozitivno utječe na ugled Hrvatske u svijetu i kojim se građani ponose. Činčile su vlasništvo uzgajivača i oni su ih nakon prestanka uzgoja prodali za industriju krzna gdje su završile ugušene ili slomljenih vratova. Neki bivši uzgajivači ipak su se odlučili za udomljavanje i te činčile završile su u obiteljima koje će im pružiti doživotnu skrb.

Sve više država usmjereno je prema zabrani primitivne i okrutne prakse uzgoja i ubijanja životinja radi krzna.

U saborskoj proceduri je novi Zakon o zaštiti životinja koji zabranjuje ubijanje životinja u skloništima. Velika promjena, ali zapravo samo prvi korak za dobrobit životinja. Napuštenih pasa je puno, kako to provesti ako se oni koji ih napuštaju i dalje ne budu kažnjavali?

Nakon velike podrške javnosti, prvo čitanje Prijedloga Zakona o zaštiti životinja u Saboru prošlo je s jedinstvenom podrškom. Nakon deset godina očekujemo bolji, stroži i konkretniji Zakon koji će ispraviti nepravde, ali i potaknuti na nužnu provedbu.

Vjerujemo da neće ostati mrtvo slovo na papiru, već pokrenuti izgradnju kvalitetnog sustava zaštite napuštenih životinja i kažnjavanja neodgovornih skrbnika, što će rezultirati i uštedom za lokalne zajednice.

Smatramo da treba krenuti od kontrole obaveznog mikročipiranja i ostalih zakonskih obaveza skrbnika, kao i obaveza lokalnih zajednica.

Aktivno ste sudjelovali u izradi tog Zakona. Kako je bilo u radnoj skupini, borili ste se za dobrobit životinja, ali i za volontere koji su glavni stup zaštite životinja?

Bilo je vrlo naporno, a usto i velika odgovornost s obzirom na to da smo željeli napraviti što više za životinje uime svih onih koji se već desetljećima bore za njihovu zaštitu. Bili smo svjesni da će biti i kritika jer, koliko god se trudili, često mnogo toga završi kompromisom.

Intervju u cijelosti pročitajte OVDJE.