Amnesty International je objavio godišnji izvještaj o smrtnoj kazni. Razloga za optimizam ima zbog smanjenja broja smaknuća. Ali, to je sve zasjenilo uvođenje smrtne kazne za homoseksualce u Bruneju.

Autor Helle Jeppese, DW

“Broj izvršenih smrtnih kazni širom svijeta nikad nije bio manji u posljednjih deset godina. To je glavni rezultat našeg istraživanja”, kaže Chiara Sangiorgio, stručnjakinja za pitanja smrtne kazne u Amnesty Internationalu (AI). Prije svega u zemljama u kojima je posljednjih godina izvršeno najviše smrtnih kazni, broj izvršenja je znakovito opao. “Tu govorimo o Iranu, Pakistanu i Iraku”, kaže Sangiorgio.

Nove brojke bi za organizacije koje se bore za ljudska prava bile razlog za optimističan pogled u budućnost. Ali, samo nekoliko tjedana prije objavljivanja Izvještaja za 2018. stigla je vijest koja je zasjenila pozitivan trend: sultan Bruneja Hasanal Bolkiah najavio je uvođenje smrtne kazne za homoseksualnost i za preljub.

Smrtna kazna za homoseksualce

Ova najava je u velikom dijelu svijeta izazvala zgražanje. Glasnogovornica Visokog povjerenstva UN-a za ljudska prava Ravina Shamdasani je izjavila: “Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava zahtijevala je od vlade u Bruneju da spriječi stupanje na snagu zakona koji predviđa smrtnu kaznu za čitav niz kaznenih djela, među ostalim za preljub i seksualni odnos među homoseksualcima. Zakon također predviđa bičevanja i amputacije kao surove i nehumane kazne za razna kaznena djela.”

Njemačka vlada je pozvala veleposlanicu Bruneja u Berlinu kako bi izrazila prosvjed zbog uvođenja Šerijatskog kaznenog prava.

LGBT organizacije širom svijeta kritiziraju donošenje toga zakona. Između ostalih reagirao je i holivudski glumac George Clooney. On je pozvao na bojkot luksuznih hotela koji su u vlasništvu vlastodršca s Bruneja. Sultana to sve očito nije nimalo pogodilo i novi zakon je stupio na snagu 3. travnja.

“Već sada čujemo od LGBT zajednice da je zakon pogoršao ukupnu situaciju u Jugoistočnoj Aziji. Otkako je stupio na snagu mnogi aktivisti se povlače, a strah je sveprisutan”, kaže je Chiara Sangiorgio. Stručnjakinja AI-ja je napomenula da za sporazumni homoseksualni odnos prijeti smrtna kazna u otprilike deset zemalja. Međutim, često nije moguće ustanoviti gledano sa strane radi li se u pojedinačnim slučajevima o silovanju ili o homoseksualnosti, ili pak o seksualnim vezama izvan braka. U nekim zemljama bi se moralo, kaže Sangiorgio, razlikovati kazneno od vjerskog prava.

Smrtna kazna se sve više zabranjuje

AI se bori već više od 60 godina za ljudska prava i protiv smrtne kazne širom svijeta – uspješno. Jer, sve je više zemalja koje ukidaju smrtnu kaznu. 17. prosinca 2018. je 121 država članica UN-a od ukupno 193 glasovala za uvođenje moratorija na smrtnu kaznu. Samo 35 zemalja je glasovalo protiv, a 32 su bile suzdržane. “Sve više se približava ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu”, priopćio je Amnesty International.

Ovaj trend je potvrđen i u ovogodišnjem izvještaju. Burkina Faso je prošle godine ukinula smrtnu kaznu. U Gambiji je na snazi moratorij na smrtnu kaznu, a razmišlja se i o njezinom potpunom ukidanju. Nova vlada u Maleziji je de facto uvela moratorij na smrtnu kaznu, ali još nije službeno potvrđeno. Smrtna kazna je i u Saveznoj američkoj državi Washingtonu proglašena protuustavnom. Ipak je u SAD-u 2018. smaknuto 25 osoba.

Manje smaknuća u Iranu i Pakistanu

U Iranu, koji je s 253 smaknuća na drugom mjestu, 2018. je smaknuto upola manje ljudi nego 2017. Osnovni razlog za to je što je promijenjen Zakon o drogama. Naime, povećana je količina droge koju se pronađe kod neke osobe potrebna da bi se osobu osudilo na smrtnu kaznu. I u Pakistanu je znakovito opao broj izvršenih smrtnih kazni – 2018. je izvršeno 14 smaknuća, a godinu dana ranije preko 250. “Uvjereni smo da će se pojačati ovaj trend koji imamo posljednjih desetljeća”, kaže stručnjakinja Amnestyja.

Kina još uvijek prednjači

No, trend u drugim zemljama je, prema ovogodišnjem izvještaju, negativan. Kina je već godinama prva na listi. Amnesty procjenjuje da u Narodnoj Republici godišnje bivaju smaknute tisuće ljudi. Konkretni podaci su klasificirani kao državna tajna.
Zemlje s najviše smrtnih kazni

Najviše smrtnih kazni je, prema procjenama, izvršeno u Kini. Amnesty International pretpostavlja da je u zemljama označenim plusom (+) stvarni broj smrtnih kazni još veći.

U Saudijskoj Arabiji je izvršeno 149 javnih smaknuća odsijecanjem glave. Ova kraljevina podatke objavljuje što bi trebalo služiti i za zastrašivanje. U Egiptu su 2018. smaknute 43 osobe, a više od 717 ljudi osuđeno je na smrtnu kaznu – uglavnom zbog “politički motiviranog nasilja” ili ‘”terorizma”.

Najmanje 85 ljudi je smaknuto u Vijetnamu, ali je važno napomenuti, kažu u AI-ju, da je vlada uopće objavila podatke. U Japanu i Singapuru je smaknuto toliko ljudi, koliko nije smaknuto za više od 10 godina – u Japanu 15, a u Singapuru 13.

U Subsaharskoj Africi su 2018. bile još četiri zemlje u kojima se izvršavala smrtna kazna: u Somaliji, Južnom Sudanu, Sudanu i Bocvani. 17 afričkih zemalja je u potpunosti ukinulo smrtnu kaznu, a u još otprilike toliko zemalja južno od Sahare već godinama je na snazi moratorij na smrtnu kaznu.

Smrtna kazna uskoro ide u povijest?

Chiara Sangiorgio je sve u svemu optimistična da se nastavlja trend ukidanja smrtne kazne u svijetu. Kada su 1945. osnovani Ujedinjeni narodi samo je osam zemalja od 51 članice ukinulo smrtnu kaznu. Danas, od 193 članice njih 103 su ukinule smrtnu kaznu.

“(Međunarodni) pritisak ne smije popustiti, a to pokazuje najbolje razvoj situacije u Bruneju. Mi smo uvjereni da ćemo u bliskoj budućnosti širom svijeta smrtnu kaznu protjerati u udžbenike povijesti.”