Sredozemlje očekuju do sada neviđeni pritisci na prirodne resurse koji su posljedica klimatskih promjena, pa one moraju na razumljiv način biti predstavljene široj javnosti, rečeno je na trodnevnom skupu mediteranskih novinara i klimatskih stručnjaka koji je počeo u petak u marokanskom gradu Marakešu, istodobno kada i UN-ova konferencija o klimatskim promjenama COP22.

Današnjim odnosom utječemo na klimu kakva će biti za trideset godina, a Mediteran je jedno od područja na kojem se očekuju najveće posljedice, pa je potrebno omogućiti svim ljudima da se znaju zaštititi, te izvršiti pritisak na donositelje odluka da ozbiljno shvate upozorenja, kazao je u ime suorganizatora skupa, direktor IUCN-a za Sredozemlje Antonio Troya.

Marokanski klimatolog Mohammed-Saïd Karrouk rekao je da “nova klima” znači pomicanje toplih područja prema sjevernom polu i trajnu nestabilnost klimatskih prilika koje smanjuju mogućnost predviđanja. To su bili uzroci da je, primjerice, 2015. u zapadnom dijelu SAD-a bila suša, a u istočnom poplave, dok su iste godine marokanske dijelove pustinje zahvatile poplave, kazao je Karrouk.

Predsjednik Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene Antonio Navarra objasnio je da su klimatske promjene slojevite i dalekosežne te da među neke malo poznate posljedice spada i pojava nedostatka kisika u moru. Do nje može dovesti podudarnost nekoliko uzroka, a može imati velike posljedice na život u moru.

Povećanje temperature od dva stupnja izazvat će u nekim dijelovima svijeta smanjenje i do 30 posto raspoložive količine vode, a pored količine smanjuje se njezina kvaliteta i povećavaju zahtjevi za vodom, kazao je direktor u Francuskom nacionalnom centru za znanstvena istraživanja Joel Guiot.

Istočni Mediteran suočen s najčešćim sušama u zadnjih 900 godina

Dodao je da se istočni dijelovi Mediterana, koji su poprište aktualnih ratova, suočavaju s najvećom učestalosti suša u zadnjih 900 godina. Suše su mijenjale tijek povijesti, kazao je i naveo podatak po kojem je ondje prije 3200 godina vladala 300-godišnja suša, što koincidira s pojavom piratskog naroda poznatog pod imenom Morski ljudi.

Na Drugom skupu okolišnih novinara novinskih agencija u Sredozemlju direktor Instituta za zaštitu vlažnih područja Mediterana Jean Jalbert najavio je da se u Sredozemlju očekuje dosad neviđen pritisak na prirodne resurse, na kojemu je i sada ekološki otisak razvoja gotovo dvostruko veći nego drugdje u svijetu.

Od deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom na vodu, pet ih je na Mediteranu: Portugal, Španjolska, Italija, Grčka i Cipar, a 82 posto potrošnje vode južnomediteranskih zemalja odlazi na poljoprivredu, kazao je Jalbert.

O vrijednosti vlažnih staništa, poput močvara i delta govori podatak po kojem zauzimaju svega šest posto svjetske vodene površine, a daju otprilike jednu četvrtinu, odnosno 24 posto primarne produkcije svih ekosistema, kazao je Jalbert, napomenuvši da su to ujedno i najugroženija staništa.

Klimatske promjene prijete istrebljenju vrsta u vlažnim staništima; ugrožena i Dalmacija

Tijekom 20. stoljeća uništena je polovica površine vlažnih staništa, a među danas postojećim vlažnim staništima 30 posto je umjetnih, kazao je Jalber i zaključio da klimatske promjene prijete istrjebljenjem brojnih vrsta u sredozemnim vlažnim staništima, najviše u Španjolskoj, Izraelu i Dalmaciji u Hrvatskoj.

Profesor ekonomije iz Venecije Roberto Roson radio je makroekonomske procjene utjecaja klimatskih promjena na gospodarstva pojedinih zemalja, te kazao da bi porast temperature od tri stupnja umanjio šest posto poljoprivrede u Izraelu i Turskoj, te šest i pol posto turizma na Malti.

Marokanska oceanografinja Maria Snoussi ocijenila je da mediteranske zemlje rade nepromišljene zahvate na obalama mora, pri čemu se odriču neizmjernih benefita koje daju prirodne obale i još moraju sanirati štete koje nastaju erozijama obala.

Na sva ta opterećenja ekosistema dolaze klimatske promjene, pa bi upravo one trebale biti prilika da se promijeni odnos prema prirodi i okolišu, kazala je Snoussi na skupu kojem je cilj povećati kapacitete izvješćivanja o klimatskim promjenama na Sredozemlju.

U nastavku skupa predviđeno je predstavljanje Vodiča Okolišno izvješćivanje na Mediteranu i online platforme koje će koristiti okolišnim novinarima.

Suorganizatori skupa su Udruženje novinskih agencija Sredozemlja (AMAN) i Španjolska novinska agencija (EFE).