U doba obilježeno poplavom kiča i šunda, nezavisna umjetnička scena mogla bi biti ključ stvaranja novog krajobraza regionalnog kulturnog identiteta, kroz povezivanje i umrežavanje svih kulturnih dionika regije, za što se zalaže beogradski Kulturni centar Baraka, koji je nedavno pokrenuo podružnicu i u Zagrebu.

“Živimo u 21. stoljeću, no time što su došli novi trendovi, tehnologije, inovacije, umjetnost nije ni na koji način bitnije uznapredovala u odnosu na suštinu umjetnosti i ono što je bilo prije tri tisuće godina i sada. Znači, pitanje je ideje”, kazao je u razgovoru za Hinu osnivač i direktor KC Baraka Beograd, nagrađivani beogradski glumac Vuk Saletović.

“Veći broj televizijskih programa ne znači da su nam kvalitetni sadržaji bliži, dapače, u toj ih je šumi još i teže naći. U gomili kiča, šunda i poremećenih vrijednosti, moramo se boriti za to da pokažemo mladim generacijama da postoji i druga strana, a ne samo ta pošast koja je zahvatila čitav planet”, napomenuo je.

Gospodarska kriza posljednjih je godina zahvatila sve segmente društvenog života na prostorima bivše Jugoslavije, pa tako i kulturu. Ispod tankog sloja i dalje koliko-toliko proračunski financiranih sadržaja, nalazi se bogat i šarolik svijet nezavisne umjetnosti, uglavnom nevidljiv oku običnoga promatrača, smatra.

Otvaranju vrata tome svijetu posvetio se KC Baraka Beograd, kojemu je cilj, kako je istaknula umjetnička ravnateljica Nevena Saletović, kroz jačanje suradnje i umrežavanje mladih ljudi iskoračiti iz uskih lokalnih okvira te, boljim pozicioniranjem neovisne umjetnosti, obogatiti širi kulturni obzor.

“Želimo na projektima temeljenima na slobodi mišljenja i stvaranja okupljati ‘trust umjetničkih mozgova'”, kazala je Saletović.

“Nezavisne male produkcije trebaju poseban vjetar u leđa, a mi želimo da uz pomoć razmjene i suradnje njihovo djelo vidi što više ljudi”, dodala je. U tome KC Baraka umjetnicima pomaže i u produkcijskom i u logističkom smislu.

Borba za ukus i rock’n’roll

Utemeljen 2012. i zamišljen kao neovisno udruženje građana koje se ne financira institucionalno niti ovisi o državnom proračunu, KC Baraka Beograd razvio se u samoodrživu organizaciju koja se bavi edukacijom i promocijom kulture, s naglaskom na događanja koja nemaju podršku velikih institucija te nisu nametnuta kao “teme”.

Svoju je misiju Baraka počela edukativnim programom radionica i tečajeva uglavnom vezanih uz film. Centar se povezao i s glazbenom scenom pa tako potpisuje četiri posljednja spota benda Discipline Kitschme.

“Mi se na neki način borimo za rock’n’roll. Želimo stvoriti neku suprotnost neukusu koji preplavljuje medijske sadržaje, ponuditi umjetnički otpor manipulaciji kojoj su mladi ljudi danas kroz njih podvrgnuti”, kazao je Saletović.

Ideja Barake je stvoriti mrežu profesionalaca i kroz razmjene diljem regije, Europe, pa i svijeta, sadržaje plasirati do publike do koje ti umjetnici inače nikad ne bi mogli dosegnuti, objašnjava Saletović.

U tome imaju podršku Ureda grada Beograda za kulturu, a surađuju i s brojnim kulturnim institucijama i pojedincima.

Primjer suradnje je i predstava “Beton mahala”, koja je nedavno gostovala u Zagrebu u Sceni Vidra. Riječ je o kontroverznom autorskom projektu skupine amatera iz Novog Pazara. Predstava je u tome gradu zabranjena, ali je privukla veliku pozornost diljem regije, a u Beogradu su sve izvedbe rasprodane mjesec dana unaprijed.

Dati nezavisnoj sceni međunarodnu dimenziju

Djelovanje Barake temelji se na razmjeni umjetničkih sadržaja, a kako bi omogućili lakši protok umjetnika i njihovih djela, organizatori su u rujnu ove godine pokrenuli KC Baraka Zagreb; u veljači 2017. počet će s radom i KC Baraka Podgorica, a u planu je širenje cijelom regijom i šire.

Spajanjem nezavisnih autora, koji nemaju produkciju iza sebe, omogućit će se bolji uvid u nove trendove. Veliki naglasak stavljaju na nove tehnologije “koje danas omogućuju mladim ljudima da svaku ideju na neki način pretoče u umjetničko djelo”, a nikako se ne žele ograničiti na samo jednu umjetničku formu – jedino je bitno “ostvariti kontinuitet protoka ideja i suradnji”, kažu.

U Zagrebu su dosad organizirali filmsku radionicu za djecu koju je u Prostoru imaginacije u Dalmatinskoj ulici održao glumac iz Angole Hoji Fortuna, dobitnik ‘afričkog Oscara’, a nakon gostovanja “Beton mahale”, planiraju u ožujku u Beograd odvesti jednu zagrebačku predstavu, i to “nešto što Beograd još nije vidio”.

Poziv na suradnju

Umjetničke scene Srbije i Hrvatske, kad je riječ o interesima, tendencijama, poetikama, ustvari su vrlo slične i mnogo više možemo naučiti jedni o drugima tako da se izravno povežemo, smatra Saletović.

Iz toga se rodila ideja o uspostavi KC Baraka Zagreb koji će, pod vodstvom umjetničke direktorice Irene Fabri okupiti ekipu po uzoru na beogradsku, “kako bi u Zagrebu uspostavili sistem koji već neko vrijeme jako dobro funkcionira u Beogradu”.

Planova je puno, ističe Saletović, a već su ga u Srbiji kontaktirali brojni kolege – s nezavisne scene ali i profesionalci – zainteresirani da svoje projekte prikažu u Hrvatskoj. Isto tako, KC Baraka poziva sve u Hrvatskoj, pojedince, organizacije, institucije, da ih kontaktiraju i pošalju svoj sadržaj.

U planu je, zasad, postavljanje u Zagrebu izložbe “Mit o graditelju” umjetnice Maje Milovanović, te, u siječnju ili veljači 2017., u suradnji s Krater studiom, compositing workshop na kojemu bi “Zagreb vidio kako se to radi u Holywoodu”.

Osim toga, predstava “Beton mahala” dobila je poziv za gostovanje koncem siječnja u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci. S druge strane, svakako bi voljeli u Beograd odvesti Kazalište Novi život.

Svoje kulturne centre u Beogradu i Zagrebu, te sve ostale koji će tek doći, vide kao platformu koja će učinkovito povezati raznolike sadržaje iz čitave regije i šire, birane isključivo po ključu kvalitete, s publikom koja takve sadržaje traži i treba, poručili su. (Hina)