– “Može li Hrvatska bolje”, bila je tema okruglog stola koji je u četvrtak održan u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji udruge Nismo same, u suradnji sa Zakladom Solidarna i Zborom zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a, s ciljem pokretanja javne rasprave o problemima u sustavu prevencije i liječenja raka koji dovode do visoke smrtnosti oboljelih u Hrvatskoj.

Boris Brkljačić, pročelnik Zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju rekao je kako u Hrvatskoj od raka dojke oboli oko 2600 žena a umre oko 800 pa iako je smrtnost u mlađim dobnim skupinama žena, između 50 i 69 godina, počela padati to još nije dovoljno jer se još premalo žena odaziva na mamografski screening.

“Kako je riječ o vrlo heterogenoj bolesti, postoji tipovi karcinoma koji su vrlo agresivni i zahvaćaju mlađe žene koje nisu obuhvaćene preventivnim pregledima i trebalo bi razmisliti da se, kao u nekim drugim zemljama, uvede posebni algoritam screeninga za žene koje imaju vrlo visoki rizik od karcinoma, uglavnom genetski uvjetovan”, kazao je.

Brkljačić je istaknuo i kako, unatoč objavama u medijima po kojima je kod nas situacija s rakom dojke najgora u Europi, preko 79 posto žena u Hrvatskoj preživi pet godina nakon postavljanja dijagnoze te da postoji nekoliko tranzicijskih zemalja koje imaju niže stope petogodišnjeg preživljenja od Hrvatske. No, tu i dalje postoje mogućnosti za poboljšanje.

Dodao je i kako se u šest najvećih hrvatskih bolnica u posljednjih pet godina značajno uloženo u novu opremu, posebno u nabavku uređaja poput CT-a i MR-e, što je pridonijelo boljoj dijagnostici tumora.

Pročelnik Zavoda za internističku onkologiju KBC-a Zagreb Damir Vrbanec smatra kako je u Hrvatskoj nužno poraditi na edukaciji zdravstvenih profesionalaca te prevenciji, o čemu govori i podatak da je odaziv na Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva sada svega 18 posto, što znači da se na preventivni pregled odazove svega 1-2 osobe od 10-ak pozvanih.

Ulaganjem u prevenciju i edukaciju pojavnost malignih bolesti smanjila bi se za 10 posto a time i velik i troškovi liječenja uznapredovale bolesti, kazao je.

U liječenju karcinoma uspješnima su se pokazali centri izvrsnosti u kliničkim centrima koji pokazuju po statistici puno polje rezultate od drugih bolnica, pa je nužno povezivanje kliničkih bolnica s manjim regionalnim bolnicama.

U Hrvatskoj godišnje od raka oboli 22.500 osoba no tu je i 170.000 osoba kojima je nekada postavljena dijagnoza zloćudne maligne bolesti. Hrvatska je zemlja relativno srednjeg intenziteta oboljenja, ali visoke smrtnosti, kazao je voditelj Registra rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Mario Šekerija.

Tako bilježimo primjerice vrlo visoke stope karcinoma pluća, kao i raka debelog crijeva, s oko 3300 novih slučajeva godišnje i najnižom stopom preživljenja u Europi.di kojima je ikada postavljenja dijagnoza.

Govoreći o financiranju zdravstvenog sustava Maja Vehovec s Ekonomskog instituta ocijenila je kako je sadašnji sustav fiskalno neodrživ te ga treba reorganizirati i racionalizirati, ali i zadržati njegovu solidarnu komponentu.

U posljednjih 15-ak godina imali smo 20 sanacija no troškove u zdravstvu nije moguće zaustaviti jer je potrebna nova oprema, novi lijekovi, pa dodatni novac nema efekta ako se sustav organizacijski ne uredi. Sve dosadašnje reforme nisu bile dovoljne, već je potrebna cjelovita reforma za koju je potreban politički konsenzus, jer takva reforma ne može trajati četiri ili osam godina, kazala je Vehovec.