Otvaranje gotovo 600 tisuća novih radnih mjesta u Europskoj uniji? Smanjenje proizvodnje smeća s godišnjeg prosjeka od oko pola tone otpada po Europljaninu? Ili briga za kvalitetu života praunuka koji ne zaslužuju preživljavanje na nekom udaljenom Anxiomu kao u filmu Wall-E, već život na Zemlji?
Ništa od toga nije ‘ili-ili’ već je ostvarivo kroz koncept cirkularne ekonomije koji, na prvu, možda još uvijek zvuči kao još jedna fraza koju nitko ne provodi u djelo, ali ipak ne. U njemu sudjeluje svaki pojedinac kad, primjerice, vrati plastičnu bocu nakon ispijenog soka u aparate za povratnu ambalažu u trgovačkim centrima. Ipak, koliko god se građani trude smanjiti količinu smeća ili podupiru recikliranje u odnosu na ponašanje prije 10-ak ili 20-ak godina, Hrvatska je, na žalost, i dalje na začelju među članicama EU-a. Naime, posljednji izvještaj Eco-innovation observatoryja (EIO) svrstava Hrvatsku na peto mjesto najmanje eko-inovativnih država. Prema tom indeksu koji prati prijelaz država članica s linearne na cirkularnu ekonomiju, Hrvatska je na 67 posto od europskog prosjeka, prenosi SEEbiz.
– Koncept cirkularne ekonomije označava sve prisutniji način razmišljanja i poslovanja jer moderan način života znači i potrošnju prirodnih resursa i povećanje količine otpada. Stoga vlade i političari, privatne tvrtke i različiti aktivisti zajednički pokušavaju promijeniti trendove koji, na koncu, ugrožavaju opstanak same ljudske rase – pojašnjava Clarissa Morawski, direktorica Reloop platforme, udruge koja okuplja brojne europske stručnjake radi podrške ideji kružne ekonomije.
Smanjenje količine otpada prvi je prioritet, a onda moramo razmišljati o poticanju ponovnog korištenja materijala i kvalitetnog recikliranja kako bi zatvorili krug, naglašava C. Morawski i dodaje da je pri tom najvažnija zaštita prirodnih resursa.
Takav koncept mnogim se tvrtkama čini kao nemoguća misija jer podrazumijeva različita ulaganja radi brojnih prilagodbi u poslovnom procesima te misle da će time izgubiti prihode. No, statistike i primjeri pokazuju suprotno.
Europska komisija, primjerice, očekuje da bi tvrtke u Europi uštedjele oko 600 milijardi eura primjenom paketa mjera o cirkularnoj ekonomiji. U Njemačkoj se istovremeno hvale da recikliraju više od 97 posto PET ambalaže sa svog tržišta. Trećinu te plastike proizvođači ponovno iskoriste za proizvodnju boca, a ostatak odlazi u tekstilnu i filmsku industriju za novu upotrebu. S
vi dionici u procesu prikupljanja i recikliranja te ponovnog korištenja plastike i to u različitim industrijskim granama, očito su pronašli poslovni interes, a Njemačka je time lider među državama koja provodi kružno gospodarstvo u djelo na primjeru PET ambalaže.
Trgovački lanac Lidl jedna je od tvrtki koje ponajviše doprinose tom ponosu jer su u potpunosti zatvorili krug od proizvodnje, prodaje, prikupljanja do recikliranja plastične ambalaže za svoje robne marke vode i sokova u njemačkim dućanima. Time su smanjili korištenje sirovina za 55 posto u proizvodnji novih boca i emisiju ugljičnog dioksida za više od 50 tisuća tona godišnje.
– Tvrtke u praksi moraju prepoznati svoj interes jer je jedino takav poslovni koncept dugoročno održiv. No, vrlo često je tu i pitanje regulative koja treba podupirati poslovne modele zasnovane na ideji smanjenja proizvodnje otpada i njegovog recikliranja, primjerice određenim poreznim izmjenama, umjesto poticanja same proizvodnje roba, različitim subvencijama. U takvim slučajevima, privatni sektor će sam pronaći kanale za edukaciju i sudjelovanje potrošača te ćemo zatvoriti krug cirkularne ekonomije – kaže C. Morawski.
I dok se naprednije članice Unije hvale zatvaranjem kruga, Hrvatska je tek na početku: u izvještaju EIO-a ističu hitno uređivanje prikupljanja i razvrstavanja različitih vrsta otpada. Provođenje europskih smjernica tako bi doprinijelo da gospodarenje otpadom postane jedan od brže rastućih sektora koji doprinose rastu ekonomije.
Također, Hrvatsku čeka oko 475 milijuna eura iz europskih fondova za promjene u gospodarenju otpadom, a najnovijim akcijskim planom Vlada planira Europskoj komisiji konkretno pokazati kako misli provoditi Plan gospodarenja otpadom. Naime, dugotrajna recesija, pa ponavljajući izbori i promjene u izvršnoj vlasti, od nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i energetike do Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ne pomažu primjeni koncepta kružnog gospodarstva u Hrvatskoj. Iako tvrtke često ne vole čuti riječ ‘regulativa’ jer ih može ometati u razvijanju njihovih punih potencijala, radi se o sektoru u kojem još uvijek nedostaju osnove. A gotovo pola milijarde eura europskog novca samo za gospodarenja otpadom sasvim je dovoljan ‘mamac’ da i privatni sektor ponovno poželi što brže poteze domaćih i europskih birokrata.
