Vijeće za ljudska prava UN-a počinje u srijedu raspravu o gorućem pitanju rasizma i policijskog nasilja, na zahtjev afričkih zemalja koje žele da se istraži “sistemski rasizam” u SAD-u odakle se počeo širiti val prosvjeda nakon ubojstva Georgea Floyda.
Dan ranije američki predsjednik Donald Trump najavio je ograničenu reformu policije u izvršnoj uredbi koja zabranjuje spornu metodu stiskanja za vrat kod uhićivanja, osim ako je ugrožen život policajca.
Ta će mjera teško zadovoljiti američke prosvjednike koji među ostalim traže bezuvjetnu zabranu te metode.
Raspravu u Ženevi zakazanu za 15,00 sati sazvalo je Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda dok traju veliki prosvjedi i u SAD-u i u drugim zemljama, nakon smrti Georgea Floyda, četrdesetogodišnjeg crnca kojeg je 25. svibnja u Minneapolisu (Minnesota) ugušio policajac bijelac.
Brat Georgea Floyda treba se putem videoveze obratiti tom tijelu iz kojega se SAD povukao prije dvije godine.
U nacrtu rezolucije koji je kolao u utorak, skupina afričkih zemalja oštro osuđuje “rasnu diskriminaciju i nasilje što ih redarstvene snage provode nad Afrikancima i nad osobama afričkog podrijetla te strukturni endemski rasizam kaznenog sustava u SAD-u i u drugim dijelovima svijeta”.
U njemu se traži osnivanje neovisnog međunarodnog istražnog povjerenstva čija bi zadaća bila “izvođenje pred sud počinitelja” nasilja.
“Smiješan prijedlog”, komentirao je za AFP visoki dužnosnik američkog State Departmenta, istaknuvši da su sva četvorica policajaca umiješanih u pogibiju Georgea Floyda optužena za “ubojstvo” i za pomaganje u ubojstvu te da je Minnesota odobrila televizijski prijenos suđenja.
“Ne može biti transparentnije”, rekao je.
S obzirom na velik broj govornika, očekuje se da će se hitna rasprava u UN-u nastaviti u četvrtak.
Nema povratka na staro
“Kada suđenja u pojedinim zemljama sustavno ne daju rezultata, nužni su međunarodni procesi”, ocijenio je John Fisher iz Human Rights Watcha, dodajući da su “sistemski rasizam i policijsko nasilje u SAD-u došli do točke s koje nema povratka”.
“Policiju i zajednice treba zbližavati a ne udaljavati ih jednu od druge”, poručio je Trump u utorak, ponovo istaknuvši da želi uspostaviti “zakon i red” i izrazivši sućut obiteljima žrtava s kojima se netom bio neslužbeno sastao. Tek “mali broj” policajaca postupa pogrešno, istaknuo je u svom komentaru koji je gdjekad poprimao obilježja predizbornog govora.
Predsjednica Zastupničkog doma iz redova demokrata Nancy Pelosi rekla je da te mjere nisu “na žalost (…) takve kakve bi trebale biti da bi se suzbio rasizam i policijska gruba sila koji ubijaju” stotine američkih crnaca.
Demokrati su bezuvjetnu zabranu metode stiskanja za vrat unijeli u nacrt zakona koji bi idućeg tjedna mogli progurati u tom domu. No malo je vjerojatno da će u ovom obliku proći u Senatu gdje republikanci imaju većinu.
Ne čekajući Trumpovu administraciju ni Kongres, neki su gradovi zabranili spornu policijsku praksu nakon smrti Georgea Floyda koja je u čitavoj zemlji potaknula prosvjede kakvi nisu viđeni od pokreta za građanska prava u 1960-im.
Bijes javnosti dodatno je pojačala pogibija još jednog Afroamerikanca Raysharda Brooksa u petak navečer u Atlanti od metaka policajca bijelca. Još nekoliko sličnih slučajeva raspiruje ogorčenje javnosti.
U Novom Meksiku, na jugu, muškarac je u ponedjeljak teško ranjen u pucnjavi na skupu na kojemu su prosvjednici tražili rušenje kolonijalnog kipa i kojemu su se usprotivili aktivisti krajnje desnice koji su, kažu vlasti, bili “naoružani do zuba”.
Uoči rasprave u UN-u, američki je veleposlanik rekao da se Sjedinjene Države bore protiv rasne diskriminacije i provode policijske reforme nakon ubojstva Georgea Floyda no da druge države nemaju takvu razinu otvorenosti.
“Kao vodeći zagovornici ljudskih prava u svijetu pozivamo sve vlade da pokažu jednaku razinu transparentnosti i odgovornosti kakvu prakticiraju Sjedinjene Države i naši demokratski partneri”, rekao je Andrew Bremberg.
“Rezolucija Vijeća za ljudska prava na tu temu koja proziva države po imenima mora uključiti sve države u kojima je rasizam problem”, rekao je. (Hina)